Unatoč ubrzanju gospodarskog rasta u prošloj godini, najveće hrvatske kompanije rasle su sporije nego godinu ranije. Lani je tisuću najvećih poduzetnika s ostvarenih 483 milijarde kuna prihoda raslo pet posto, za razliku od rekordne 2018., kada su prihodi najvećih skočili gotovo devet posto. Sporiji je bio i rast dobiti (13,5 posto u odnosu na 21,3 posto). Već sada je jasno da će rezultati ostvareni 2018. ostati nedosegnuti i 2020. s obzirom na razarajuće posljedice koronakrize na većinu poduzetnika.

Lani je za ulazak na listu bilo potrebno ostvariti minimalni promet od 110,8 milijuna kuna dok je 2018. zadnja kompanija ušla na listu s prihodom od 104,5 milijuna kuna.

Ove godine zbirni podaci o poslovanju najvećih kompanija koje prikuplja Fina kasnili su dva mjeseca jer su zbog pandemije koronavirusa i potresa u Zagrebu tvrtkama pomaknuti krajnji rokovi za dostavu godišnjih financijskih izvještaja.

Među najvećima dominiraju energetičari i trgovci

Na vrhu liste najvećih prevladavaju energetske kompanije i maloprodajni lanci. Ina je ostala prva unatoč blagom padu prihoda. S prometom od 21,6 milijardi kuna, vodeća energetska kompanija u dvojnom vlasništvu MOL-a i hrvatske države je i dalje dvostruko veća od drugoplasiranog HEP-a, koji je donekle smanjio razliku, zahvaljujući rastu prihoda od 11,75 posto, na 10,5 milijardi kuna.

Treće mjesto drži Konzum plus, nastao na ruševinama bivšeg Agrokora. Nova zrcalna kompanija startala je početkom travnja te se iskazani prihod od 7,7 milijardi kuna odnosi na devetomjesečno razdoblje i stoga nije usporediv s prethodnom godinom.

I druga velika energetska kompanija plasirana na četvrtom mjestu, Prvo plinarsko društvo, lani je pretrpjela pad prihoda. Petu poziciju čvrsto drži Hrvatski Telekom, vodeća telekomunikacijska kompanija u Hrvatskoj.

Najveći pomak među najvećih deset načinio je Lidl. Zahvaljujući rastu prihoda od 13,3 posto, vodeći diskonter napredovao je za tri mjesta približivši se po prihodima HT-u. Čermakov Crodux zadržao je sedmo mjesto preskočivši slovenski Petrol, koji je pretrpio pad za dva mjesta na listi najvećih.

Zagrebačka banka pala je s osme na devetu poziciju, a listu zaključuje Spar, treći po veličini trgovački lanac, kojem su lani prihodi ojačali za 6,2 posto.

Veći pomaci dogodili su se na široj listi 50 najvećih. Najveći napredak postigao je trgovački lanac Studenac te je nakon ulaska novog vlasnika (poljski fond Enterprise Investors) i pripajanja Istarskih supermarketa i zadarskog Sonika uzletio s 956. na 49. mjesto.

Značajno je popravila poziciju i OTP banka te se nakon integracije sa Splitskom bankom popela s 83. na 30. mjesto. Za 15 mjesta (s 47. na 32.) napredovala je Phoenix farmacija.

Budući da lista 1000 najvećih obuhvaća nekonsolidirane podatke, među vodećim kompanijama nisu se našle neke od velikih grupacija koje značajan dio prihoda ostvaruju putem povezanih društava, poput Atlantica, Adrisa, Orbica i Podravke.

Bankari predvode dobitaše

Bankari zbog stagnacije prihoda nazaduju na listi najvećih kompanija, ali zato čvrsto drže vodeće pozicije na top listi dobitaša. Prošle godine na vrh je zasjela Privredna banka Zagreb s 2,15 milijardi kuna dobiti. Zahvaljujući snažnom rastu zarade od 45,5 posto, PBZ je potisnuo Zagrebačku banku na drugo mjesto. Za razliku od PBZ-a, Zaba je lani pretrpjela pad dobiti od 13,4 posto.

Na treće i četvrto mjesto dobitaša probili su se HEP i Pliva Hrvatska, koji su u 2019. zabilježili skokovit rast dobiti. HEP-u se zarada utrostručila, a Plivi je skočila čak 5,5 puta. Troznamenkasti postotni rast dobiti bilježi i OTP banka zauzevši osmu poziciju. S padom dobiti od 51,6 posto Ina je potonula s drugog na osmo mjesto, pretrpjevši najveći pad na listi top 10. Peto mjesto zadržala je Erste banka unatoč padu dobiti od 10,3 posto.

Stabilne pozicije zadržali su Hrvatski Telekom i kladionica Super Sport dok su s liste ispali HEP-ODS, Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatske autoceste i HEP Proizvodnja.

Tehnološke kompanije među vodećim gazelama

Kada pogledamo najveće uspone i padove, uz spomenuti Studenac, najveći skok (sa 621. na 123. mjesto) na listi 1000 najvećih ostvarila je u javnosti malo poznata građevinska kompanija Ventum gradnja. Riječ je o tvrtki koja je gradila vjetroelektranu Krš – Pađene, sporni projekt tvrtke C.E.M.P. u vlasništvu bosanskohercegovačkog poduzetnika Milenka Bašića, koji je zbog sumnji o pogodovanju prerastao u aferu s uhićenjem niza osoba iz političkih i poslovnih krugova, na čelu s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac.

Zahvaljujući sudjelovanju u realizaciji investicije vrijedne 1,8 milijardi kuna, prihodi Ventum gradnje lani su se upeterostručili dosegnuvši 789 milijuna kuna, a kompanija se popela sa 671. na 123. mjesto liste najvećih.

Među istaknutim dobitnicima još je jedan građevinar, austrijska kompanija Swetelsky, koja je napredovala za 396 mjesta zahvaljujući sudjelovanju u modernizaciji i elektrifikaciji pruge Zaprešić – Zabok.

Najveći broj gazela čine domaće tehnološke kompanije s inovativnim poslovnim modelima i probojem na globalno tržište. Među njima se ističu Pametna energija (skok sa 727. na 428. mjesto), Nanobit (sa 738. na 550. mjesto) i Infobip (s 575. na 404. mjesto). Ove godine na listu je uletjela i kompanija Mate Rimca smjestivši se na 592. mjesto zahvaljujući rastu prihoda od 152 posto.

Najveći gubitnici među zvučnijim imenima su građevinska tvrtka Tehnika, koja je potonula za 374 mjesta, Končar elektroindustrija (-313 mjesta), Maraska (-295 mjesta) i Brodomerkur (-218 mjesta).