Pojava te širenje koronavirusa događaj je koji je nakon gospodarske krize 2008. godine najviše uzdrmao svjetsko gospodarstvo. Izvjesno je da će sve ekonomije svijeta, a tako i naša, dulje razdoblje osjećati posljedice koje su prouzrokovane smanjenjem poslovnih aktivnosti na minimum u svrhu zaštite zdravlja. Ukupan teret neće snositi samo poslovni sektor, već i država koja je zbog ozbiljnosti situacije primorana na implementaciju mjera u obliku fiskalnih i monetarnih stimulansa gospodarstvu kako bi zaštitila vlastito stanovništvo i domaće pravne subjekte, piše Hrvoje Njegovec, analitičar Fininfa
Svrha analize je prikazati utjecaj koronavirusa na poduzetničku klimu u Hrvatskoj u usporedbi s istim razdobljem proteklih godina. Promatrani pravni oblici su trgovačka društva (dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću) i obrti koji obuhvaćaju preko 80 posto aktivnih pravnih oblika poslovnog sektora.
Stanje gospodarstva mjereno poduzetničkom klimom može se prikazati kroz osnivanja, brisanja ili prekid poslovanja poduzeća. Bolja klima i povoljniji gospodarski uvjeti donose i više prilika, što će rezultirati i većim brojem osnivanja pravnih subjekata, dok će lošiji uvjeti uzrokovati prekide poslovanja te brisanja. U tom kontekstu brojke prvog kvartala s dijelom travnja, promatrane kroz nekoliko godina, dokazuju negativne gospodarske posljedice koje donosi ova situacija.
U 2018. i 2019. godini u ožujku i travnju osnovalo se u prosjeku 5400 poduzeća, od čega 55 posto otpada na trgovačka društva, a 45 posto na obrte. U ožujku i prvoj polovici travnja 2020. godine osnovano je svega 1800 poduzeća, iz čega je vidljiv ogroman pad novih poduzetničkih inicijativa u promatranom razdoblju. Kako u trenutku izrade analize nisu dostupni podaci za cijeli travanj, koristio je tjedne prosjeke kako bi što preciznije prikazao postojeću situaciju.
Iz navedenih podataka zaključujemo da je značajno pao prosjek broja osnivanja (smanjenje za čak 73 posto), dok je kod obrta jasno vidljivo i smanjenje broja osnivanja (44 posto) i rast broja brisanja (36,5 posto).
Brojke nam također ukazuju na preokret u odnosu osnovanih i brisanih subjekata. U 2018. i 2019. godini, u promatranom razdoblju, prosječan broj osnivanja bio je veći od broja brisanja. U 2020. godini, u istom razdoblju, situacija je obrnuta, odnosno došlo je do negativnog prirasta subjekata, što znači da je ‘natalitet’ poslovnih subjekata prvi put u promatranom razdoblju manji od ‘mortaliteta’. Navedena situacija prikazana je u grafu ispod:
Na snagu je 19. ožujka 2020. stupila odluka zbog koje će hrvatsko gospodarstvo osjećati značajne posljedice, a to je Odluka o mjerama ograničenja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događaja, a koja je za mnoga poduzeća značila prestanak poslovanja ili zatvaranje.
Nešto više od 40 posto brisanih subjekata posluje u okviru pet najviše pogođenih djelatnosti, a to su ugostiteljstvo, trgovina na malo, osobne usluge, kopneni prijevoz i putničke agencije. Valja obratiti pozornost na činjenicu da je od tih pet djelatnosti njih troje direktno povezano s turizmom. On je jedna od temeljnih djelatnosti hrvatskog gospodarstva, a to nam govori i brojka od 11,4 posto izravnog udjela u bruto domaćem proizvodu (2016.). Svjetska turistička organizacija (UNWTO) očekuje smanjenje međunarodnih turističkih dolazaka u 2020. i do 30 posto u odnosu na 2019. godinu. Navedeno nam govori da Hrvatsku čeka velik izazov u smislu oporavka gospodarske situacije u državi, pogotovo uzevši u obzir to da će turistička djelatnost biti pod velikim pritiskom i u ostatku ove godine.
Navedeni podaci ukazuju na to da je gotovo četvrtina poduzeća koja su prestala postojati u periodu nakon 19. ožujka osnovana 2019. ili 2020. godine. Da je to uistinu velika brojka i značajno povećanje, dokazuje nam i činjenica da je taj omjer proteklih godina, u istom tom razdoblju, bio puno manji. Godina 2018. i 2019. udio mladih poduzeća u broju brisanih iznosio je svega devet posto (naspram sadašnjih 23 posto). Iz tog zaključujemo kako su ova situacija i zbog nje donesena ograničenja u velikoj mjeri zahvatili mlada poduzeća, ona koja su praktički tek započela s poslovanjem.
Podatak koji zanima vjerojatno svakog stanovnika je kako će navedena situacija utjecati na radna mjesta. Promatrajući podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za ožujak proteklih godina, vidljivo je smanjenje broja registriranih nezaposlenih osoba po stopi od 16,8 posto s 2017. na 2018. godinu i 16,2 posto s 2018. na 2019. godinu. U 2020. godini, u istom razdoblju, dogodio se obrat te je broj nezaposlenih osoba porastao s 128.650 nezaposlenih u ožujku 2019. na 140.454 u ožujku 2020. godine, a navedeno predstavlja povećanje od 9,2 posto. Napominjemo da podaci za travanj 2020. godine još nisu dostupni, stoga po završetku travnja možemo očekivati još veću zabilježenu nezaposlenost jer još uvijek nije došlo do popuštanja mjera.
Intervencija države kojom je osigurala iznos minimalne plaće poslodavcima za svakog radnika u pogođenim djelatnostima, pod uvjetom da nema otkaza, zasigurno je ublažila rast broja nezaposlenih. U ovom segmentu država je najveći dio financijskog tereta preuzela na sebe, što će se u bliskoj budućnosti zasigurno i osjetiti (kroz povećanje javnog duga, relativno i apsolutno i dr.), dok će se kroz kretanja u narednim mjesecima vidjeti je li se uspio spriječiti značajniji pad broja zaposlenih. Prognoza bilo kakvih scenarija uvelike je otežana s obzirom na to da nije poznato koliko će trajati pandemija.
Ono što sa sigurnošću možemo reći to je da će aktualna pandemija najviše pogoditi uslužne djelatnosti, pogotovo ugostiteljstvo, djelatnosti vezane uz turizam, trgovinu te prijevoz. Oporavak će primarno ovisiti o trajanju te promjenama intenziteta pandemije koronavirusa.
