Prema podacimaAgencija za plaćanja u poljoprivredi, najveći hrvatski poljoprivredni proizvođač Belje s godišnjom prodajom od 700 milijuna kuna ujedno je i najveći korisnik poljoprivrednih poticaja. Agrokorova poljoprivredna perjanica redovito povlači najviše poticaja, a 2015. dobila je osam vrsta potpora ukupne vrijednosti 100,6 milijuna kuna što je 30,8 posto više nego 2014. godine.

Na top-listi 10 poljoprivrednih proizvođača koji su iz fondova EU-a i državnog proračuna povukli više od 10 milijuna kuna poticaja nalaze su se još dvije tvrtke iz koncerna Agrokor – Vupik i PIK Vinkovci, koje su također podebljale svoj saldo državnih subvencija. Korisnici potpora, ali u manjoj mjeri su i ostale Agrokorove tvrtke iz sektora prehrane - PIK Vrbovec (1,6 milijuna kuna), Agrolaguna (četiri milijuna kuna) i Mladina (0,2 milijuna kuna).

Među velikim su korisnicima poljoprivrednih poticaja i tvrtke osječkog poduzetnika Marka Pipunića, vlasnika grupacije Žito – Novi agrar i PPK Valpovo kojima je ukupno uplaćeno 57,8 milijuna kuna.

U društvu je najvećih korisnika potpora i Enver Moralić, većinski vlasnik Kutjeva, koje je lani poticano s 29,1 milijun kuna. Dodatnih 4,9 milijuna kuna povukla je njegova tvrtka Božjakovina.

Tvrtka PP Orahovica u vlasništvu Stipe Matića, poznatijeg kao vlasnika informatičke tvrtke M SAN, lani je od države i fondova EU-a dobila 25,9 milijuna kuna.

Na listi je i Adrisova tvrtka za marikulturu Cromaris koja je dobila nacionalnu potporu u ribarstvu od 16,6 milijuna kuna.

Najveći rast poticaja, čak 155,8 posto, ostvarila je Poljoprivredna zadruga Osatina iz Semeljaca, koja se bavi širokim spektrom poljoprivredne proizvodnje na području Đakovštine. Ova zadruga dio je Osatina grupe u čijem sastavu posluju i Tvornica stočne hrane te dva bioplinska postrojenja za proizvodnju električne energije.

Repovi Jakovine

Lani je poljoprivrednim proizvođačima ukupno isplaćeno 3,4 milijarde kuna potpora što je čak 50 posto više nego 2014. godine. Poticaji su isplaćivani po novom modelu koji se razlikuje od ranijeg po tome što pravo na izravna plaćanja imaju samo aktivni poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, i to proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda ili uzgoj stoke, ili održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj.

Također, dosadašnja isplata po hektaru podijeljena je na dva dijela – osnovno plaćanje i zeleno plaćanje. Uvedeni su i programi za mlade i male poljoprivrednike, plaćanja za prve hektare, proizvodno-vezana potpora i konvergencija (izjednačavanje vrijednosti) prava na plaćanja.

Ulaskom u Europsku uniju povećan je i udio poticajnih sredstava iz europskih fondova. Tako je lani više od 50 posto sredstava za izravna plaćanja došlo iz EU proračuna pri čemu bi se taj udjel iz godine u godinu trebao povećavati. Međutim, europska inspekcija našla je i niz nepravilnosti u hrvatskim projektima koji su dobili potpore tijekom mandata bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine zbog čega je  stopirana isplata dijela poticaja.