Indeksi proizvođačkih cijena u poljoprivredi su tijekom ove godine porasli u odnosu na prošlu, kazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. No, to je kumulativni prosjek. Gledajući po kategorijama proizvoda, među onima čije su cijene pale nalaze se i žitarice (6,8 posto u drugom kvartalu i 1,7 posto na godišnjoj razini).

Trend je to koji se bilježi i na svjetskoj razini. Naime, cijena pšenice na burzama iznosi 212 eura po toni, što je pet posto niže nego u istom razdoblju lani. Ipak, ovi trendovi nisu doveli do pada cijena kruha i pekarskih proizvoda. Naime, DZS je u svojoj procjeni inflacije za studeni, naveo kako su cijene u kategoriji hrane, pića i duhana porasle za 4,6 posto u odnosu na studeni prošle godine. Jasno je da je iz toga teško iščitati cijene kruha, no o tome se dosta raspravljalo proteklih mjeseci. Uzroka je mnogo.

'Rizik po cijenu ogleda se u novim eskalacijama sukoba između Ukrajine i Rusije koja može dovesti do poremećaja u dobavnim lancima na Crnom moru, ali je vrlo mala vjerojatnost da će do tog poremećaja i prekida doći, budući da na izvoz pšenice iz Rusije i Ukrajine još nije bilo značajnijih efekta. Međutim, Rusija i dalje pokušava dampinškim cijenama ‘razbiti’ tržište, a tamošnje konzultantsko poduzeće Sovecon nedavno je smanjilo prognoze za ruski izvoz pšenice u sezoni 24/25 za dodatnih 1,8 milijuna tona na 44,1 milijuna tona, očekujući još strože tržišne kvote', stoji u Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

No, da ne bi došlo do pada ponude, ali ni cijena pšenice, pobrinuli su se ukrajinski poljoprivrednici, koji su pojačali izvoz. 'Ukrajinski izvoz pšenice popeo se na 8,63 milijuna tona od početka ove sezone, što je za tri milijuna tona više na godišnjoj razini. Očekuje se kako će cijena pšenice i dalje rasti na oko 230 eura po toni do kraja ove godine', stoji u HUP-ovoj analizi, koja sugerira zadržavanje krajnjih cijena pekarskih proizvoda. No, DZS predviđa daljnji pad cijena žitarica.