Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić rekao je da su mjere vezane za cijene goriva samo dio niza mjera koje je Vlada donijela proteklih nekoliko tjedana. Rekao je da Vlada donosi mjere koje može u cilju ublažavanja rasta cijena, zadržavanja standarda građana i smanjenja negativnog utjecaja koji se prelijeva na poslovanje onih kojima je gorivo jedna od velikih troškovnih sastavnica.

- Ako i u budućnosti bude potrebe na neki način donijeti druge mjere, napravit ćemo i to, rekao je Savić.

Predsjednik HUP-ove Koordinacije javnolinijskog prijevoza Hrvoje Meštrović rekao je da je ova cijena goriva za njih problem koji je pojačao nerentabilnost. Upozorio je da će izgubiti radnike, a koji su vrlo potplaćeni već dvije godine i jako nezadovoljni. Rekao je da vozači jako odlaze, stariji u mirovinu, a mlađi u inozemstvo.

- Ako ih još malo otiđe, imat ćemo problem održavati linije od Zagreba pa do Dubrovnika i Vukovara, praktički neće biti područja Hrvatske koje će ostati nedotaknuto, rekao je Meštrović.

- Nismo si u stanju priuštiti tako skupo gorivo u ovoj situaciji u kojoj se nalazimo, dodao je.

Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Zvonimir Širjan rekao je da je najgora situacija u stočarstvu - poskupila je stočna hrana, to jest žitarice, i to još prošle godine, prije udara koji je došao s ratom u Ukrajini.

- To je poskupjelo 200 posto. Nešto što je koštalo 80 lipa, kunu, naprimjer pšenica ili kukuruz, to sad košta 2,60 ili tri kune, rekao je Širjan u emisiji U mreži Prvog.

- Moraju svi potrošači znati da je danas cijena mesa polovina stvarne cijene, dodao je.

Ekonomski analitičar Danko Sučević rekao je da smo država mi - ako država pomogne jednom sektoru, to znači da uzme drugom.

- Država nema svoj novac da pomogne, može se zadužiti eventualno pa ne troši naš novac nego novac naše djece, rekao je Sučević.

Poručio je da mora doći do prenošenja povećanja nabavnih cijena na kupce. Cijena linijskog transporta i drugog transporta, cijena poljoprivrednih proizvoda mora se povećati.

Sučević je rekao da je inflacija već prošle godine u zadnjim mjesecima bila oko pet posto, a za ovu se predviđa da će u nekim mjesecima biti blizu 10 posto. Rekao je da se ne možemo oslanjati na Vladu, ali da ona može ustabilizirati procese, ublažiti njihove maksimume. Treba djelovati anticiklički, dodao je.

Savić: Neminovno je da neke cijene rastu

Savić je rekao da bi, bez paketa mjera za ublažavanje rasta, cijena električne energije za kućanstva porasla preko 20, 23 posto, a ovako je rasla nešto manje od 10 posto.

- To su značajna ublažavanja i velike uštede, a da ne govorim o cijeni plina za kućanstva, rekao je Savić, dodajući da bi bez mjera cijena plina porasla blizu 80 posto, a ovako će iznos rasta biti ispod 20 posto.

Rekao je i da se naša stopa inflacije i dalje zadržava na prosječnoj razini EU-a, za razliku od ekstremnih situacija u baltičkim državama. Također je napomenuo da postoje prilično jake mjere za poljoprivrednike.

- Kad govorimo o cijelom nizu pomoći, naravno da država daje koliko može davati neki vid potpora, a sve u cilju ublažavanja rasta. Međutim, nažalost, neminovno je da neke cijene rastu, poručio je Savić. Širjan je pohvalio Vladu jer, kako je rekao, petpostotnim PDV-om za svježe meso stvarno se brine o potrošačima, ali da to nema učinka na proizvođače.

- Smanjivanjem PDV-a zaštitili smo potrošače. Sad očekujemo da se na određeni način zaštite i proizvođači, dodao je.

Sučević: Svaka kriza najviše udara po onima koji su najslabiji

Sučević je rekao da smo predzadnja zemlja u Europi i da ne napredujemo.

- Svaka kriza najviše udara po onima koji su najslabiji. Mi smo u ovom trenutku slabiji od ostalih zemalja EU-a, a poslujemo na zajedničkom tržištu. Svaka kriza nas jače udari nego njih, rekao je.

Rekao je da država godišnje daje pola milijarde kuna u državnu željeznicu, koja ne funkcionira, dok je s druge strane autobusni prijevoz, većinom privatni, dosad bio osnovni prijevoz u državi - ali je privatan, pa ga država ne subvencionira.

Savić je pak rekao da nismo više u situaciji da budemo predzadnja zemlja po razvijenosti u Europskoj uniji. Sučević je upitao koje su zemlje iza nas, na što je Savić odgovorio: Bugarska, Grčka...

- Hrvatska je prošle godine zabilježila gospodarski rast preko 10 posto. Naša stopa gospodarskog rasta je druga najbrža na razini EU-a, rekao je Savić.

Naveo je i da Hrvatska trenutno spada u tri najbolje zemlje kad se govori o prinosu žitarica po hektaru - iznad nas su Belgija i Nizozemska. Poručio je da smo samodostatni u pšenici te da možemo izvoziti velike količine.