Treći kvartal nije donio gospodarski pad samo Hrvatskoj, već je zanimljivo to kako su se posljedice povijesno snažnih poplava počele odražavati na srpsku gospodarsku sliku. Republički zavod za statistiku objavio je u petak da je srpski BDP pao 3,6 posto na godišnjoj razini dok je kvartal ranije taj pad iznosio 1,3 posto, donose analitičari Intercapitala
Objavom ovog podatka Srbija se i službeno našla u recesiji (treba napomenuti da je zabilježila gospodarski rast od 0,4 posto u prvom kvartalu). Disagregirani podaci pokazuju kako su sve komponente osim uvoza roba i usluga zabilježile pad: najveći u bruto investicijama (7,6 posto) a slijede izvoz roba i usluga (5,7 posto), državna potrošnja (1,6 posto) te osobna potrošnja (1,2 posto).
Analitičari podsjećaju kako je industrijska proizvodnja vrlo snažno pogođena poplavama, što se posebno vidi na proizvodnji energije (u prvih osam mjeseci manja je 28 posto).
Ipak, ističu kako se smanjivanje plaća i mirovina u visini 10 posto još uvijek ne vidi u statistici srpskih nacionalnih računa jer je korespondirajući zakon stupio na snagu početkom studenoga te će stoga izvršiti učinak na BDP početkom prosinca. Ova fiskalna mjera usporit će, kažu, rast srpskog deficita i javnog duga, međutim dovest će i do snažnijeg pada BDP-a zbog dodatnog pada osobne potrošnje u prosincu.
Europska komisija u svojoj posljednjoj procjeni očekuje pad realnog BDP-a u visini 1 posto za Srbiju u 2014. te stagnaciju u 2015. Ova projekcija ne uključuje fiskalne rezove koji su se dogodili nakon objavljivanja izvještaja, kao ni snažniji pad BDP-a od očekivanog u trećem kvartalu.
Kako će fiskalna reforma donijeti učinak tek u posljednjem mjesecu ove godine, na godišnjoj razini očekuje se pad BDP-a malo manji od dva posto dok će u 2015. on biti između -0,5 posto i jedan posto BDP-a.
