Argentina je ponosna na status useljeničke nacije i dom je velikoj zajednici potomaka Hrvata
Argentina je osma zemlja na svijetu po veličini. Zbog toga nerijetko naši ljudi moraju putovati i više od 1000 kilometara kako bi došli do hrvatskog veleposlanstva. Kako bi im se izašlo u susret, veleposlanstvo jednom godišnje organizira konzularne dane prilikom kojih posjećuje gradove s hrvatskim zajednicama, prenosi HRT.
Interes argentinskih Hrvata za dobivanje domovnice u porastu je. 'Naš bivši počasni konzul u Rosariju znao je reći da živimo s hrvatskom groznicom jer čuvamo poseban osjećaj pripadnosti. Hrvati su narod koji je zadržao svoje običaje, vjeru i način života te ih prenio na potomke. Zato je za mnoge od nas važno upoznati zemlju iz koje su došli naši preci', rekla je Marcela Duzevic za HRT.
Potražnja je golema
'U Argentini je najviše potomaka talijanskih i španjolskih doseljenika, tako da se termin u talijanskom konzulatu čeka od šest do sedam godina. Potražnja je golema, a sustav preopterećen', navodi pak Gabriel Kovacevich.
vezane vijesti
Velika potražnja nije zaobišla ni nas. Hrvatska u Južnoj Americi ima samo tri veleposlanstva, a u Buenos Airesu toliko su bili pretrpani zahtjevima da se termin znao čekati do tri godine. Danas je postupak ipak ubrzan. 'Najvažnije je da su ukinuti termini u veleposlanstvu. To znači da, kad osoba prikupi dokumentaciju, može otići i predati zahtjev', ističe Maria José Rocha.
'Motivi za podnošenje državljanstva su različiti. Neki ga žele za djecu i unuke, kako bi im državljanstvo bilo pri ruci, drugi razmišljaju o preseljenju, a treći ga žele zbog povezanosti s hrvatskom kulturom. Posljednjih godina vidim sve veći interes za Hrvatsku putem naše kulturne aktivnosti, što pokazuje da veze i dalje postoje', navodi Rocha. Za one koji gledaju stvari iz šire perspektive još se mnogo toga može učiniti, a ljudi se najviše žale na sporu birokraciju.
Lani izdano 1770 dozvola
'Dvadeset pet godina nakon što sam stekao državljanstvo, sad kad isto tražim za svoju djecu, prolazim kroz sasvim drugačije iskustvo, s više pravila i papirologije koji prije nisu postojali', kaže Kovacevich.
U Latinskoj Americi, po procjenama, živi oko 600 tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, samo lani izdano je 1770 radnih dozvola za boravak i rad državljanima zemalja Južne Amerike. Ta dozvola nije potrebna onima koji imaju hrvatsko državljanstvo, a njega je u proteklih pet godina samo u Južnoj Americi steklo više od 11.000 ljudi.
