REFORMATOR USAID-A

Iza jedne od najvećih Trumpovih čistki stoji hercegovački Hrvat: Tko je Max Primorac?

06.02.2025 u 21:47

Bionic
Reading

Bosanskohercegovački mediji, ali i dio konzervativnih medija u Hrvatskoj, posvetili su značajnu pozornost informaciji da će važnu ulogu u jednoj od reformi Donalda Trumpa - ukidanju Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) imati američki Hrvat porijeklom iz Hercegovine, lobist i konzultant Max Primorac. Primorac je već u prethodnom Trumpovom mandatu radio na reformi USAID-a, mediji u BiH pišu da je blizak HDZ-u, a neki u Hrvatskoj ga povezuju s - Andrejem Plenkovićem

Podsjetimo, USAID je još u šezdesetim godinama osnovao John F. Kennedy, a zamišljena je kao ključni instrument američke geopolitike u kontekstu međunarodne pomoći, s ciljem poticanja ekonomske stabilnosti i borbe protiv SSSR-a i komunizma.

'USAID je za vrijeme Bidena promicao klimatski ekstremizam i rodni radikalizam'

Kako piše Radio Sarajevo, Primorac je u svojstvu analitičara zaklade The Heritage Foundation izradio planski dokument za reformu USAID-a. U njegovoj analizi sadašnjeg stanja USAID-a, među ostalim, stoji: 'Pod administracijom Donalda Trumpa (u periodu od 2015-2020.), USAID se usredotočio na ukidanje potrebe za inozemnom pomoći stavljanjem zemalja na put samoodrživosti. Agencija je restrukturirana kako bi odražavala ovaj strateški pristup razvoju, pojednostavljujući procedure nabave i diverzificirajući bazu partnera, povećavajući nagrade za lokalne organizacije i poboljšavajući unutarnje upravljanje', podsjeća Primorac.

U nastavku, pak, prelazi na analizu djelovanja Bidenove administracije. 'Ona je tretirala USAID kao globalnu platformu za provođenje političke i kulturne agende u inozemstvu koja promiče pobačaj, klimatski ekstremizam, rodni radikalizam i intervencije protiv percipiranog sistemskog rasizma. Odbacila je desetljeća dvostranačkog konsenzusa o stranoj pomoći i provodila politike koje su u suprotnosti s temeljnim američkim vrijednostima i antagonizirale su naše partnere u Aziji, Africi i Latinskoj Americi', ocjenjuje analitičar i nastavlja.

'Razdvojio je američku pomoć od reformi slobodnog tržišta koje su kamen temeljac ekonomske i političke stabilnosti i udružio se s globalnim institucijama kako bi nametnuo diktate središnjeg planiranja do sada neviđenih razmjera. Rasipna povećanja proračuna koja je tražila administracija, a usvojio Kongres, umanjila su sposobnost USAID-a da troši sredstva na odgovoran način, a američka inozemna pomoć pretvorena je u golemi i otvoreni globalni program davanja podrške progresivnoj ljevici', napisao je Primorac.

U nastavku analize predlaže da bi konzervativna administracija trebala smanjiti globalni otisak USAID-a vraćanjem proračuna agencije na razinu iz 2019. prije pandemije koronavirusa, deradikalizacijom programa i struktura USAID-a i nastavkom rada na konzervativnim reformama koje je potaknula Trumpova administracija u prethodnom mandatu.

Kontroverzna analiza: Upozoravao na opasnost od rata u BiH

O Primorcu su hrvatski mediji prvi puta detaljnije pisali 2017. kad je Institut za stabilizaciju i tranziciju (IST), think-tank u kojemu je tada radio, objavio analizu o stanju u Bosni i Hercegovini, u kojoj dramatično upozorava na to da bi kriza u toj zemlji mogla dovesti i do oružanih sukoba.

Kako je tportal tada pisao, u studiji pod nazivom 'Propala država u srcu Europe', koja je izazvala veliko zanimanje javnosti, navodi se da su ključni problemi Bosne i Hercegovine 'srpski separatizam i bošnjački unitarizam' te da rješenje leži u formiranju trećeg entiteta i organiziranju zemlje kao federacije tri etničke republike. Studija je bila nepotpisana, odnosno autor je bio 'neimenovani gostujući suradnik', što je bilo prilično neobično jer su svi ostali radovi koji su tamo objavljeni uredno potpisani.

Na stranici Tko je tko u hrvatskoj znanosti Instituta Ruđer Bošković pronašli smo tada (stranica danas nije dostupna) kako se Primorac školovao na Sveučilištu u Chicagu, na kojem je stekao titulu magistra struke iz međunarodnih odnosa, da bi kasnije doktorirao na Katoličkom sveučilištu Amerike na području međunarodne politologije. Tada se bavio konzaltingom, a jedno vrijeme bio je i na plaći State Departmenta te surađivao sa Sveučilištem u Chicagu. Tvrtka Between Two Rivers LLC, za koju je 2017. radio, promovira poslovne mogućnosti zainteresiranima na područjima poput Iraka, Afganistana, Ukrajine i Balkana.

Na njegovoj, pak, stranici maxprimorac.com, danas stoji kako se Primorac 'može pohvaliti karijerom izvršnog menadžmenta vodeći velike organizacije i visokoprofilne inicijative dok je gradio strateške odnose. Nudi zastupanje i savjetodavnu podršku globalnim tvrtkama o poslovnoj strategiji, ulaganju i savjetovanju o upravljanju. Pokrenuo je neprofitne organizacije za rješavanje najkritičnijih političkih, razvojnih i humanitarnih izazova u svijetu, radeći u Europi, Bliskom istoku, Latinskoj Americi, Africi i Aziji', navodi se.

'Naš čovjek za vezu s Trumpom'

Jutarnji list je, pak, potkraj 2024. pisao kako je Primorac 'naš čovjek za vezu s Trumpom', koji je, navode, 'i premijera Plenkovića spojio s izabranim predsjednikom'. Plodove takve eventualne veze tek trebamo vidjeti, a u međuvremenu ćemo, čini se, gledati radikalnu promjenu u djelovanju USAID-a, organizacije koja financira brojne projekte u zemljama regije, pa čak i u Hrvatskoj.

Agencija je posebno bila aktivna u razvoju malog i srednjeg poduzetništva, modernizaciji poljoprivrednog sektora, restrukturiranju energetskog sektora, a posljednjih godina znatno više je ulagala na području Bosne i Hercegovine, gdje je, primjerice, samo 2023. programom USAID Diaspora kroz petogodišnji period planirala uložiti 15,7 milijuna dolara te otvoriti 2000 radnih mjesta. To je samo jedan od programa koji se, sad je prilično sigurno, neće realizirati.