Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj istaknula je problem nesklada onoga što tržište rada nudi i što traži.

'Konstantno tražimo radnike s određenim iskustvom; keramičare, knaufere i druge, ali ih ne nalazimo kući pa imamo potrebu za stranima', poručio je pomoćnik glavnog direktora Tehnike Zlatko Sirovec.

Direktor ljudskih potencijala Uljanika Hrvoje Markulinčić rekao je da je bitno naglasiti kako strani radnici ne zamjenjuju i ne isključuju domaće. 'Oni, dapače, osiguravaju rad za naše mehaničare, električare, tj. sve one čija zanimanja nisu deficitarna', objasnio je Markulinčić. U DIV grupi kažu kako su osnovali i svoje učilište jer su bili prisiljeni raditi prekvalifikaciju, a član Uprave DIV-a Darko Pappo poručuje: 'Hrvatski nam je radnik najjeftiniji.'

'Inače, stanje na domaćem tržištu rada', objasnio je Vidović, 'karakterizira najniža stopa aktivnosti i zaposlenosti u EU, jedna od najviših stopa nezaposlenosti uopće i nezaposlenosti mladih, ubrzano iseljavanje mladih i obrazovanih te činjenica da smo jedno od najstarijih društava u EU.' Istaknuo je i kako se problem uvoza radne snage mora riješiti, na korist tvrtki, ali i zaštite interesa domaće radne snage. 'Ne treba samo osigurati povećanu kvotu za uvoz radnika, već se treba pristupiti i izradi potpuno novoga modela za angažiranje stranih radnika', rekao je Vidović te dodao kako broj traženih dozvola za uvoz radnika više od dvadeset puta nadmašuje broj radnika određen kvotom, a uglavnom je riječ o zanimanjima iz sektora građevinarstva, prometa, turizma i brodogradnje.

'Razumijem i podupirem, s jedne strane, potrebe i prijedloge gospodarstvenika za uvoz radne snage, no s druge, moramo voditi računa i o zaštiti svog tržišta rada. Stoga ove godine idemo s povećanom kvotom, no ne u traženom obujmu', poručila je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić koja je također najavila kako su otvoreni za razgovore o novim modelima angažiranja stranih radnika.

'Sindikati dugoročno nisu protiv uvoza strane radne snage, ali tek onda kada uvjeti to budu dopuštali“, objasnila je izvršna tajnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Milićević Pezelj te dodala da je prioritet u borbi za veće zapošljavanje prikladno obrazovanje. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata rekao je, pak, da je potrebno obratiti pozornost na strukturu zaposlenih kako bismo lakše došli do najboljih rješenja. 'Hrvatska svakako mora poraditi na obrazovanju odraslih, ali treba biti i svjestan mogućnosti s kojima raspolažemo jer dvije trećine nezaposlenih ima srednju stručnu spremu, njih 12 posto je visoko obrazovano, a ostali imaju osnovnu školu', poručila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ana Jarallah Paun dodavši, također, da HZZ radi i prekvalifikacije i osposobljavanja.

'Čak 63,8 % poslodavaca tražilo je radnike u 2014. godini, i to prije svega putem HZZ-a, zatim putem osobnih poznanstva te uvidom u vlastitu bazu životopisa. Njih 32,8 % je, pak, imalo poteškoća u traženju radnika', rekao je Josip Ježovita s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, predstavljajući analizu poslodavaca s obzirom na poteškoće u zapošljavanju i zapošljavanje radnika iz inozemstva.

Jedno od rješenja nudi i HGK kroz svoj projekt dualnog obrazovanja koji je predstavio potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Želimir Kramarić. 'Cilj dualnog obrazovanja jest povezivanje samog sustava obrazovanja i gospodarstva prema uzoru na Austriju i Njemačku, a upravo je to ono što poslodavci traže. Takvo će obrazovanje uključiti mlade na tržište rada još za vrijeme srednjega strukovnog školovanja i visokog obrazovanja', objasnio je Kramarić te poručio kako moramo prestati proizvoditi ljude / kadar za izvoz ili zalihe. Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvoje Šlezak najavio je, pak, da će podupirati komorski projekt dualnog obrazovanja te rekao kako je to prvi korak u rješavanju ove složene tematike.

Da je problem u školskom sustavu i, općenito, u politici, smatra i predsjednik Uprave Radnika Mirko Habijanec kojemu trenutno nedostaje stotinjak prikladnih radnika. 'Nama nije cilj uvoziti strane radnike; želimo zapošljavati domaće ljude s kojima nam je u konačnici i lakše raditi, ali već sada teško nalazimo potrebnu radnu snagu', poručila je potpredsjednica Valamar Riviere Poreč Ivana Budin Arhanić koja je istaknula i kako turizam zapošljava oko 80 000 ljudi, a ubrzo će trebati još 20 000.

Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK i direktor La Loga Darko Vukadinović objasnio je kako se njegova grana susreće s problemom odljeva kvalitetnih radnika pa je, prema njegovoj procjeni, samo u Njemačku otišlo oko 1000 najboljih vozača.

O neusklađenosti obrazovnoga sustava i potreba na tržištu rada govorio je i Predrag Bejaković koji je zaključio kako RH zasad nema konzistentan sustav informacija o obrazovnim i kvalifikacijskim potrebama na tržištu rada. Stoga je vrlo teško ili posve nemoguće odrediti buduće obrazovne zahtjeve. 'Uzimajući u obzir globalizaciju i nepovoljne demografske čimbenike, Hrvatska je, ili bi barem trebala biti', rekao je Bejaković, 'u procesu restrukturiranja gospodarstva i unapređenja njegove konkurentnosti, a obrazovni bi sustav trebao imati više fleksibilnosti i slobode u bržem prilagođavanju.'

'Riječ je o nacionalnom problemu koji se može rješavati samo nacionalnom akcijom. Prvi uvjet je prepoznavanje problema, a drugi postojanje političke volje da se on rješava. Također, prvi nacionalni cilj mora biti povećanje zaposlenosti, a prvi korak izrada sveobuhvatne nacionalne strategije razvoja i upotrebe ljudskih potencijala', za kraj je zaključio Vidović te dodao da se s kratkoročnim mjerama poput povećanja uvoznih kvota, izrade novog modela zapošljavanja stranaca, izmjena zakona o strancima, uvođenja dualnog obrazovanja i strožeg nadzora rada stranaca na crno, može krenuti odmah.