HUP u priopćenju navodi kako je na jučerašnjoj tematskoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) prezentirana još jedna verzija nacrta NPOO-a, ali da se opet ne radi o potpunoj verziji tog strateškog dokumenta.

"Naš pozitivan stav proizlazi iz nade da će Vlada započeti partnerski dijalog u kojem ćemo moći ravnopravno zastupati i argumentirati prijedloge poslovne zajednice te objektivnim parametrima sudjelovati u određivanju prioriteta", kaže predsjednik HUP-a Mihael Furjan.

Kazao je i da iz onoga što su vidjeli, mogu zaključiti da su unesene neke izmjene u odnosu na prvotne verzije, no i da je teško govoriti o stvarnim planovima dok je nepoznata financijska raspodjela.

"U dobroj vjeri ćemo pričekati četvrtak kada očekujemo da ćemo konačno saznati jesu li prihvaćene naše sugestije o bespovratnim sredstvima kojima bi se potaknule značajne investicije privatnog sektora i otvarala nova radna mjesta", rekao je Furjan.

Nada se i da će u četvrtak poslovna i opća javnost saznati koliko točno bespovratnih sredstava će po pojedinim komponentama i investicijama biti namijenjeno malim, srednjim i velikim privatnim tvrtkama za investicije i rast konkurentnosti, a koje mjere se predlažu za kredite, zajmove i garancije

Koordinator HUP-ove interne radne skupine za NPOO i dopredsjednik HUP ICT Hrvoje Balen je kazao kako su socijalnim partnerima još jednom naglasili da se nalazimo pred povijesnom prilikom u kojoj se bespovratnim EU sredstvima može potaknuti dugoročna promjena hrvatskog gospodarstva koje ne bi smjelo ovisiti isključivo o turizmu i javnim nabavama.

Više članova GSV iz redova i sindikata i Vlade je kao primjer poželjnih gospodarskih promjena navelo brzorastuće firme iz ICT sektora poput Infobipa, Rimac automobila, Photomatha, Nanobita i drugih.

"Daljnji rast tih kompanija i etabliranje novih propulzivnih tvrtki iz tehnološkog sektora koje u Hrvatskoj imaju potencijala otvoriti desetke tisuća kvalitetnih radnih mjesta, neće se dogoditi ako se 46 milijardi bespovratnih EU sredstava usmjeri dominantno na investicije u temeljnu infrastrukturu i projekte javnog sektora, zanemarujući prijedloge poduzetnika i poslodavaca", istaknuo je Balen.

HUP u priopćenju navodi da su predstavnici granskih udruga i koordinatori pripremili gotove prijedloge projekata, svrstane u osam investicijskih prioriteta, koji su trebali biti predstavljeni na sastancima koje je Vlada u nekoliko navrata odgađala.

Poslodavci očekuju da će u četvrtak dobiti priliku ne samo analizirati dokument kojeg će Vlada tada predstaviti, nego i u partnerskom dijalogu sa sindikatima sudjelovati u procesu njegove daljnje izrade, s ciljem stvaranja što kvalitetnijeg Plana oporavka koji će društvo izvući iz krize i učiniti ga otpornijim i jačim za sve buduće izazove.

HUP izvještava i da je nakon jučerašnje sjednice GSV-a održao sastanak s krovnom EU-ovom poslodavačkom udrugom Business Europe, koja predstavlja 40 nacionalnih udruženja u Bruxellesu, a na temu hrvatskog Nacionalnog plana oporavka.

Na sastanku su sudjelovali glavni direktor Markus J. Beyrer i glavni ekonomist James Watson, koji su opravdali zahtjeve HUP-a.

"Važno je osigurati da EU sredstva iz fonda za oporavak u kratkom vremenu potaknu dodatne privatne investicije i rast produktivnosti, kao i da osiguraju reforme koje će osigurati gospodarski rast i podržati stvaranje novih radnih mjesta, ne samo privremeno već i dugo nakon što sama sredstva budu utrošena", izjavio je nakon sastanka Beyrer, a prenosi HUP.

Poručio je i kako unatoč činjenici da su neke članice pokušale sredstvima iz Plana oporavka nadomjestiti redovne proračunske izdatke, što je loš primjer korištenja EU sredstava, važno je slijediti one dobre primjere suradnje udruga poslodavaca i ministarstava u pripremi Nacionalnog plana oporavka, kao što je slučaj u Bugarskoj.

HUP i Business Europe dogovorili su novu rundu sastanaka s visokim predstavnicima EK, kako bi ukazali na specifičnosti hrvatskog poslovnog i investicijskog okruženja te nastojali stvoriti što povoljniji pregovarački okvir.