Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) hrvatska Vlada mora pripremiti i predati Europskoj komisiji na uvid najkasnije 30. travnja kako bi dobila na korištenje predviđenih 6,3 milijarde eura nepovratnih sredstava i 3,37 milijardi eura povoljnih zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).

U tom dokumentu treba jasno definirati kako Hrvatska namjerava potrošiti europski novac. Predstavljajući stavove poslodavaca, Mihael Furjan, novi predsjednik HUP-a, naglasio je da će ulaganje u privatni sektor donijeti najveću zaposlenost i osigurati dugoročno konkurentno gospodarstvo.

‘Smatramo da je nužno zapošljavati u privatnom sektoru i to u segmentima u kojima možemo imati dugoročnu održivost. Privatni sektor na svaku dobivenu ulaže barem još kunu vlastitih sredstava’, rekao je Furjan.

Upozorio je da već kasnimo u pripremi projekata i apelirao da Vlada uključi poslodavce u pripremu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

'Svaka potpora u privatni sektor znači da se novcu EU-a dodaju privatne investicije. Ovisno o regiji i veličini poslodavca, potpore iznose od 20 do 70 posto sredstava EU-a, što zapravo znači da poduzetnici moraju sami uložiti dodatnih 30 do 80 posto. Ovo pokazuje našu spremnost da radimo i ulažemo vrijeme i novac u gospodarski oporavak, no potreban nam je inicijalni zamašnjak koji može osigurati država. Sada izgubljeno vrijeme nažalost za sve nas znači propuštenu priliku da povećamo zaposlenost, BDP i kvalitetu života svih naših sugrađana', dodao je Furjan.

Ulaganjima u privatni sektor, istaknuo je Furjan, povećava se otpornost gospodarstva, dugoročno osigurava stabilnost i razvoj društva te razvoj kvalitetnih radnih mjesta, a državi se osigurava zdrav priljev poreznih prihoda za zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sustav, koje će plaćati dodatni zaposleni i poslodavci.

Takva ulaganja imaju potencijala smanjiti nezaposlenost, povećati mirovine i socijalnu zaštitu građana te osigurati dugoročnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak prezentirala je planove za novo financijsko razdoblje 2021. od 2027. Naglasila je da je najizdašniji program za poduzetnike u novom okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

‘Operativni programi sadržavat će pet odrednica koje traži Europska komisija, a poduzetnici najviše mogu očekivati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, koji nudi više od 55 posto nepovratnih sredstava za privatni sektor’, rekla je Tramišak.

Prvi pozivi za sredstva iz nove perspektive očekuju se krajem godine, a u međuvremenu će poduzetnicima biti na raspolaganju sredstva iz programa REACT-EU iz instrumenta Europske unije za oporavak. ‘Novi pozivi kreću za mjesec dana, a riječ je o 800 milijuna eura sredstava namijenjenih poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta, skraćenje radnog vremena i sl.’, poručila je Tramiščak.

Na panel raspravi koja je uslijedila sudjelovali su: ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, predsjednik HUP-a Mihael Furjan, predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU-a Ana Fresl, dopredsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Josip Balen i generalni direktor Ferro-Preisa Marijan Nöthig.

'Nacionalna ekonomija sastoji se od privatnog i javnog dijela sektora. Ovaj plan treba poduprijeti reformske projekte u javnom sektoru - sustav zdravstva, mirovinski sustav i socijalno osiguranje, kao i druge komponente sustava. Mi smo na istoj strani s hrvatskim poduzetnicima. Najveći mogući dio ovih sredstava treba usmjeriti realnom sektoru, a u tom smjeru razgovaramo s europskim kolegama. Ekonomski oporavak i tranzicija zelenom gospodarstvu mora biti prioritet, iako pristup pri tome treba biti balansiran. Inzistira se na projektima koji osiguravaju infrastrukturnu podlogu za daljnji razvoj gospodarstva te onima koji su u visokoj fazi dovršenosti. Najveći multiplikativni učinak je ona kuna koja je usmjerena u realno gospodarstvo i zato na tome inzistiramo na našim internim sastancima', rekao je ministar Ćorić.

'Pohvaljujem sve što je izjavio ministar Ćorić, to je dobar korak za daljnje razgovore, no vrag je u detaljima. Zanima nas točno što će činiti postotak koji je najavio premijer jer ako taj postotak ne bude usmjeren u pravi privatni sektor, nećemo uspjeti stvoriti nova radna mjesta. Javna nabava, o kojoj se puno govori, ne može biti poticaj hrvatskom gospodarstvu. Do sada smo bili uključeni kao promatrači i ne znamo što se u Planu oporavka zapravo nalazi. Čini se da postoje kratki spojevi između samih ministarstava, a sve se drži u tajnosti, što kod nas poduzetnika kreira nepovjerenje. Očekujemo da nas se aktivnije uključi u izradu Plana', kazao je Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP-ICT-a.

'HUP je u veljači proveo najveću anketu na uzorku većem od 1700 poduzetnika na temu povlačenja sredstava iz fondova EU-a. Projekti se odnose većinom na digitalnu transformaciju, proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije, a 80 posto ukupnih sredstava minimalno bi trebalo biti bespovratnih, prema mišljenju poduzetnika', rekla je Ana Fresl, predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU-a.

'Digitalnu transformaciju vidimo kao temelj razvoja Hrvatske u ovom desetljeću, a na brzinu prilagodbe uvelike će utjecati konkurentnost naše radne snage. Potrebno nam je snažnije usklađivanje vještina radne snage s potrebama tržišta rada poboljšanjem suradnje dionika na tržištu rada s naglaskom na sustav obrazovanja. Namjeravamo uložiti i značajna sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i ESF+ u unaprjeđenje ljudskih potencijala te jačanje cjeloživotnog usavršavanja i unapređivanja vještina, odnosno upskilling i reskilling', poručio je ministar Aladrović.