Portal MojPosao u prvoj je polovici ove godine zabilježio povećanje oglasa za posao za gotovo 40 posto, a u oko 22 tisuće objavljenih oglasa najviše su se tražili konobari, prodavači, kuhari, vozači i programeri
Kako su u utorak izvijestili s tog portala, tijekom prvih šest mjeseci poslodavci su putem portala MojPosao objavili 21.800 oglasa za posao, što je 37 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine. Najviše oglasa, 24 posto, objavili su poslodavci s područja turizma i ugostiteljstva, 17 posto oglasa odnosilo se na zanimanja s područja trgovine, a 14 posto s područja proizvodnje i zanatskih usluga.
U prvoj polovici ove godine poslodavci su najviše tražili radnike sa srednjom stručnom spremom, koja je bila uvjet u 54 posto objavljenih oglasa, dok se visoka stručna sprema tražila u četvrtini (25 posto) oglasa.
Pritom podaci portala MojPosao pokazuju da su se za popunjavanje radnih mjesta za koja je potrebna srednja stručna sprema najviše tražili konobari, prodavači, kuhari, vozači i prodajni predstavnici.
Među osobama s visokom stručnom spremom, pak, najtraženiji su bili programeri, inženjeri građevine i strojarstva, informatičari te diplomirani ekonomisti.
Oglasima u kojima poslodavcima stručna sprema nije bila bitna najčešće su se tražili konobari, programeri, prodavači, kuhari i vozači.
U odnosu na prvih šest lanjskih mjeseci najviše je, pak, rastao broj objavljenih oglasa za zanimanja u djelatnostima skladištenja i logistike, skrbi (o djeci, starijima i sl,) te sigurnosti i zaštite, navode s portala MojPosao.
Zanimljivo je pritom da se čak 61 posto svih objavljenih oglasa iz prve polovice 2017. odnosio na rad na neodređeno vrijeme, što je za oko 5 posto više nego lani, dok je broj objavljenih oglasa za rad na određeno istodobno smanjen za oko 3 posto, na 53 posto.
Svega 4 posto oglasa odnosio se na stručno osposobljavanje, a 3 posto na studentske poslove, navode s portala MojPosao uz napomenu da je za jedno radno mjesto moguće obilježiti više vrsta zaposlenja.
Prijava na oglase sve manje
I dok ponuda poslodavaca za novim radnicima raste, prosječni broj prijava na oglase na portalu MojPosao je u padu.
Za ovaj pokazatelj s portala su objavili podatke za prvih pet mjeseci, koji pokazuju da je u odnosu na isto razdoblje lani broj prijava na oglase bio manji za 30 posto, a u usporedbi s prvih pet mjeseci 2015. pad iznosi čak 45 posto.
Pritom najviše padaju prijave na oglase u deficitarnim zanimanjima pa je primjerice za 29 posto pao broj prijava na oglase za poslove u građevinarstvu, za 25 posto je manje prijava za poslove u turizmu i ugostiteljstvu, a za 24 posto u ICT sektoru.
Među osobama koje putem portala MojPosao traže posao u prvoj su polovici ove godine prevladavali oni zainteresiranih za rad u trgovini (27 posto profila), administrativnim zanimanjima (19 posto) te turizmu i ugostiteljstvu (18 posto).
Više od polovice potencijalnih posloprimaca, njih 53 posto, bilo je zainteresirano za stalni posao, odnosno rad na neodređeno vrijeme, njih 30 posto radilo bi i na određeno, dok ih je po 10 posto zainteresirano i za honorarni ili sezonski posao.
Najtraženije, osobe sa srednjom stručnom spremom, čine i najveći dio onih koji traže posao, odnosno 55 posto, dok oni sa visokom stručnom spremom čine 15 posto profila na portalu MojPosao.
Radno iskustvo sme je rijeđe uvjet
Iako je jedan od gorućih problema u Hrvatskoj nezaposlenost mladih, u 45 posto oglasa objavljenih na portalu MojPosao tražilo se da kandidat ima radno iskustvo, iako je je takvih oglasa bilo 7 posto manje nego lani. Pritom se u prosjeku tražilo radno iskustvo od 2 godine i dva mjeseca, dva mjeseca kraće nego prošle godine.
Osim radnog iskustva, najviše se tražilo i poznavanje stranih jezika, u 43 posto oglasa, i to najviše engleskog, a u 28 posto oglasa od kandidata se očekivalo i poznavanje rada na računalu.
Na ovakva kretanja osvrnuo se i predsjednik Uprave portala MojPosao Igor Žonje, koji je, među ostalim, poslodavcima poručio da poboljšaju uvjete rada, ali i zaposle i one koji ne odgovaraju u cijelosti njihovim potrebama pa ih doškoluju. Izvršnoj vlasti, pak, poručuje da "poveća kvote za uvoz radnika, kroz HZZ usmjeri nezaposlene na prekvalifikacije, smanji sivu ekonomiju te smanji doprinose na i iz plaće", a posloprimcima da se prilagode tržištu rada i dodatno se educiraju.