Cilj programa je olakšavanje poslovanja i očuvanje likvidnosti hrvatskih proizvođača te sprječavanja poremećaja u lancu opskrbe sjemenom i merkantilnim kukuruzom, odnosno stočnom hranom.

Distribucija i proizvodnja sjemena u Hrvatskoj obuhvaća gotovo sedam tisuća djelatnika, a zbog svoje kvalitete hrvatsko sjeme prepoznato je diljem svijeta, navode iz Ministarstva.

Ističu i kako je trenutna kriza u sjemenarstvu izazvana oscilacijom cijena merkantilnog kukuruza što je dovelo do otkazivanja ranije ugovorene zahtjevne i skupe sjemenske proizvodnje kukuruza, a posljedično je uzrokovalo i manjak likvidnosti proizvođača.

Potporom koja će se kretati do pet tisuća kuna po hektaru nastoje se sanirati pretrpljeni gubitci i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave rata u Ukrajini, ali stvoriti preduvjete za oporavak tog sektora, pojasnili su iz Ministarstva.

Potporu će moći koristiti poljoprivrednici upisani u upisnike poljoprivrednika i dobavljača poljoprivrednog sjemena, a ove godine su podnijeli jedinstveni zahtjev za potporu za površine pod kukuruzom.

Korisnici moraju imati i evidentiranu godišnju prijavu proizvodnje sjemena kukuruza pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u ovoj godini, kao i uvjerenje o priznatom sjemenskom usjevu.

Povijesno najmanja proizvodnja

Hrvatska ima dugu tradiciju u proizvodnji sjemena žitarica, a poglavito u proizvodnji sjemenskog kukuruza. U prosjeku su se od 2014. do 2021. površine pod sjemenskim kukuruzom kretale na 1.844 hektara.

Nažalost, u ovoj godini očekuje se pad proizvodnje sjemenskog kukuruza na povijesno najmanje količine.

Prema prvim preliminarnim rezultatima za 2022. u planu je zasnivanje sjemenske proizvodnje na manje od 850 ha sjetvenih površina što nije dostatno ni za 30 posto domaćih potreba za sjemenom kukuruza, a nas kao državu stavlja u situaciju ovisnosti o uvozu sjemena koje je često višestruko skuplje.

Osim velikog pada sjemenske proizvodnje kukuruza u Hrvatskoj, znatno su pale i certificirane količine sjemena kukuruza te se u 2022. očekuju povijesno najmanje certificirane količine kukuruza namijenjenog za domaće tržište.

Nedostatak nacionalne sjemenske proizvodnje kukuruza domaće tvrtke su rješavale tako da se dio proizvodnje ugovarao u državama članicama (Mađarska, Rumunjska i Slovenija), a dio proizvodnje u trećim zemljama kao što su Ukrajina, Rusija, Srbija, Kosovo i dr.

Međutim, poremećaj na jednom od najvažnijih proizvodnih područja žitarica u svijetu - ukrajinskom, stvara ogromnu nesigurnost i strahove od novog vala rasta cijena i nestašice.

Ministarstvo poljoprivrede ističe kako problemi  pronalaskom radne snage, drastičnim poskupljenjem inputa u proizvodnji, nepovoljni agroklimatski uvjeti, neisplativost proizvodnje u odnosu na merkantilnu proizvodnju sve više utječu na smanjenje interesa za proizvodnjom sjemenskog kukuruza te vode u smjeru gašenja ovog oblika proizvodnje.

"Ako se na vrijeme ne zaustavi ovaj negativni trend proizvođači, a i sama Republika Hrvatska će se naći u vrlo teškoj situaciji. Zbog velikog deficita sjemena kukuruza, negativni učinci izravno će se odraziti na sljedeću vegetacijsku sjetvu, a prvenstveno na sektor stočarstva zbog nedostatka stočne hrane i previsokih cijena", navodi se u prijedlogu Programa.

Stoga je, kako se ističe, potrebno na vrijeme utjecati da se poremećaji ne odraze na drastičan rast cijena te negativan utjecaj na sjemensku proizvodnju kukuruza.

Mjera dodatnog poticanja ove proizvodnje ima za cilj premostiti sadašnju krizu, zadržati postojeću proizvodnju, spriječiti njezino potpuno gašenje te stvoriti predispozicije za oporavak.