Rusija i Ukrajina osiguravaju oko 30 posto globalnog izvoza pšenice, dok je Rusija vodeći svjetski izvoznik poljoprivrednog gnojiva. Kako će se poremećaji opskrbe hrane odraziti u Hrvatskoj i kako se treba snaći
Stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić kaže kako je napad na Ukrajinu izazvao ogroman globalni problem na tržištu žitarica i uljarica.
'I Rusija i Ukrajina ostvaruju veliki izvoz. Izvoz suncokretovog ulja je oko 80 posto svjetskog izvoza. Tu dolazi do ogromnog poremećaja. Hrvatska je u proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda – pšenica, kukuruz, soja – samodostatna i tu rastemo. Naši proizvođači postali su konkuretni, a prinosi su na razini EU-a. Tu možemo ostvariti visoku konkurentnost. Pšenica, kukuruz i soja su među pet proizvoda koje najviše izvozimo.', rekla je Blažić gostujući na N1 Televiziji.
vezane vijesti
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) kaže kako je Hrvatska prošle godine proizvela oko milijun i 200 tisuća tona pšenice, a mi trebamo 430 do 450 tisuća tona, tako da većinu izvozimo. Istaknuo je kako su problem skladišni kapaciteti te da trebamo ojačati prerađivački i skladišni kapacitet kako bi što više ostalo u Hrvatskoj.
'Ove jeseni smo zasadili oko šest posto više pšenice. Više smo nego samodostatni', rekao je Jakopović te dodao kako su cijele počele rasti s pandemijom, problemima u opskrbi i transportom.
Mnogobrojna su predviđanja kako će se kretati proizvodnja do kraja ove godine, a Blažić umiruje ljude govoreći kako nema potrebe za zalihama.
'Svi, od EK-a do EP-a i svih analitičara, svi rade predikcije što će biti ove godine i od svih idu umirujući tonovi – da ne treba raditi zalihe. EU ima dovoljno proizvodnje. Ljudi su se našli u nesigurnoj situaciji, rat stvara psihološki pritisak, a hrana daje sigurnost. Nema potrebe za tim, nestašica nastaje baš zato što se gomilaju zalihe. Panika se stvara nepotrebno, mi u Hrvatskoj nemamo razlog zbog kojeg bi nestalo nekog proizvoda. Zaštićeni smo i time što smo dio zajedničkog europskog tržišt', rekla je stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Dodala je kako smo samodostatnin što se tiče mesa te da ga uvozimo u vrijednosti blizu 400 milijuna eura godišnje.
'Još uvijek imamo manju potrošnju nego na razini EU-a, ali naš najveći uvozni proizvod iz tog dijela je svinjsko meso. Što se tiče junećeg i goveđeg mesa, samodostani smo 70 posto, piletina je oko 80 posto, a svinjetina oko 50 posto', rekla je Blažić.
Čelnik Hrvatske poljoprivredne komore kaže da iz mjeseca u mjesec imamo sve manje stoke.
'Sektor mljekarstva je kritičan. Mjesečno gubimo oko četiri posto prodaje mlijeka u volumenu. U prošlih mjesec dana imamo 1.016 manje krava dojilja manje. Od ukupno više od 4.000 proizvođača mlijeka sad smo na oko 3.300', rekao je i kao problem naveo dugogodišnje loše politike.
Stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju dotaknula se najave da će se smanjiti PDV na hranu. Rekla je da kod vrhnja ima prostora za snjiženje.
'Situacija u Ukrajini psihički utječe na formiranje proizvoda. Sigurno će ići gore meso i mesni proizvodi koji su donedavno bili na povijesno niskim razinama. Nemoguće je da meso bude 16,99 kuna, a mlijeko 3,99. Stočarstvo se mora poravnati s ratarskim kulturama. Inputi će se morati poravnati s cijenama', istaknuo je Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore.
U Hrvatskoj su se počeli iskorištavati geotermalni izvori, kaže Jakopović.
'Ako se topla voda uspije pustiti preko toplovoda do staklenika, to bi puno značilo za rast povrtne poizvodnje.'
