Hrana ovog puta nije bila ta koja je najviše gurnula inflaciju na najvišu razinu od 2008. godine, već troškovi energije, odnosno prijevoza te cijene odjeće i obuće (stigla je nova sezonska roba nakon isteka rasprodaja) i sve ostalo vezano uz redovito održavanje kućanstva, pokućstvo, opremu za kuću... Inflacija je jednim dijelom prešla i u psihološku zonu tako da svi koji to mogu love zalet i povećavaju cijene “zlu ne trebalo”.

Novi veliki cjenovni udar energenata, prije svega goriva, dogodio se u ožujku, a od travnja stiže povećanje cijena struje i plina.

Europska središnja banka procijenila je nedavno da bi godišnja stopa inflacije u eurozoni ove godine mogla biti lagano iznad pet posto, sličnih procjena nema za Hrvatsku, no sudeći po kretanju cijena posljednjih tjedana, ali i očekivanoj zamjeni valuta, domaća inflacija može biti samo veća.

Veći dio Europe bori se s poskupljenjima goriva koje je u državama koje još nisu krenule na smanjenje poreza oko dva eura po litri, tu je i plin koji je drugdje poskupio znatno više nego u Hrvatskoj što se, naravno, ugrađuje u cijene sirovina, repromaterijala i uvozne robe.

I prije rata u Ukrajini rastuće cijene energenata usporile su oporavak Europe i industrijsku proizvodnju – koja je, na primjer, u siječnju pala nešto jače od jedan posto, za razliku od Amerike koja je imala godišnju stopu rasta industrije oko 4 posto. U siječnju je hrvatska industrija porasla 3,5 posto, no bilo bi previše naivno očekivati da će se pozitivne stope rasta zadržati i dalje ne dođe li do smirivanja u Ukrajini.

Prve su procjene gospodarskog rasta u ovoj godini još uvijek optimistične te se naveliko kalkulira s pozitivnim stopama rasta, koje bi u eurozoni mogle biti nešto niže od četiri posto. No nervoza koja vlada na svim stranama svijetu pokazuje da malo tko vjeruje u to. Europljani nisu navikli živjeti s inflacijom tako da su cijene benzina od dva eura, snažno povećanje režijskih troškova i općenito problemi s opskrbom stvorili veliku nesigurnost koja se polako prelijeva i na svakodnevni život.

Uz energente u fokus sve više dolazi i hrana, dobrim dijelom jer se zapad Europe hranio žitaricama iz Ukrajine i Rusije. Umjetna su gnojiva zbog plina poskupjela nekoliko puta, a povrh toga veći dio Europe imao je jednu od najsušnijih zima i proljeće – što će sve utjecati na ovogodišnju sjetvu i urod poljoprivrednih kultura, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.