Europska središnja banka (ECB) podigla je u četvrtak procjene inflacije u eurozoni i najavila da bi mogla ugasiti monetarne poticaje u trećem tromjesečju, unatoč ocjeni da će rusko-ukrajinski sukob negativno utjecati na gospodarstvo
ECB sada procjenjuje da će inflacija u ovoj godini biti više nego dvostruko veća od ciljanih dva posto, a trebala bi se zadržati iznad te razine i sljedeće godine, rekla je predsjednica ECB-a Christine Lagarde na konferenciji za novinare.
Za ovu godinu banka procjenjuje da će u prosjeku iznositi 5,1 posto, što je znatno više u usporedbi s projiciranih 3,2 posto na sjednici u prosincu. U 2023. bi trebala se spustiti na 2,1 posto i biti viša za 0,3 postotna boda nego što su prognozirali u prosincu.
vezane vijesti
Za 2024. projicirana stopa inflacije podignuta je za 0,1 postotni bod, na 1,9 posto.
Rusko-ukrajinski rat "značajno će utjecati na gospodarsku aktivnost i inflaciju kroz više cijene energije i robe, poremećaj u međunarodnoj trgovini i slabije povjerenje", upozorila je Lagarde.
Razmjeri tog utjecaja ovisit će o razvoju sukoba, učinku sadašnjih sankcija i mogućim daljnjim mjerama, dodala je.
Poručila je, međutim, da upravno vijeće ECB-a "smatra da su sve veće šanse da će se inflacija stabilizirati na ciljanih dva posto u srednjem roku".
Banka je danas snizila prognozu rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini za pola postotnog boda, na 3,7 posto. Prognoza za iduću godinu snižena je za 0,1 postotni bod, na 2,8 posto, dok je ona za 2024. potvrđena na 1,6 posto.
Gašenje poticaja u jesen?
Ponovili su da će na kraju ožujka ugasiti krizni pandemijski program kupnji obveznica (PEPP) ukupne vrijednosti 1.850 milijardi eura.
Nagovijestili su i da bi mogli ubrzati gašenje redovnog programa kupnji obveznica (APP), koji su bili oformili kako bi poduprli gospodarstvo i potaknuli inflaciju nakon dužničke krize prije više od desetak godina.
U drugom će tromjesečju intenzivirati kupnje u sklopu APP-a u odnosu na prva tri mjeseca i u travnju će kupiti obveznice u vrijednosti 40 milijardi eura, smanjiti vrijednost programa na 30 milijardi u svibnju i na 20 milijardi u lipnju, pokazalo je priopćenje ECB-a.
Dosadašnji plan predviđao je kupnju dužničkih papire za 40 milijardi eura mjesečno kroz cijeli drugi kvartal, te za 30 milijardi mjesečno tijekom trećeg kvartala i za po 20 milijardi eura mjesečno od listopada.
Kupnja u trećem kvartalu ovisit će o podacima, ističu, dodavši da bi raspored mogao biti izmijenjen ako se promijene prognoze inflacije.
Ako novi podaci potvrde očekivanja da se izgledi za inflaciju u srednjem roku neće smanjiti ni nakon prekida neto kupnji vrijednosnih papira, upravno vijeće ugasit će neto kupnje u sklopu APP‑a u trećem tromjesečju, kaže se u priopćenju.
Povećaju li se izgledi za inflaciju i uvjeti financiranja više ne budu u skladu s daljnjim približavanjem ciljanoj inflaciji od dva posto, spremni su prilagoditi vrijednost i razdoblje provedbe neto kupnji, napominju u ECB-u.
Ruska invazija na Ukrajinu prekretnica je za Europu, istaknula je šefica ECB-a, dodavši da će banka osigurati povoljne likvidnosne uvjete i provesti sankcije koje su dogovorile Europska unija i europske vlade.
Ponovili su i da su spremni po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se inflacija ustalila na ciljanoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju.
Na današnjoj sjednici banka je zadržala kamatne stope na dosadašnjoj razini, uključujući negativnu kamatnu stopu na depozite od minus 0,5 posto, i ključnu kamatnu stopu od nula posto.
