Kako bi se ostvarile više stope rasta s ciljem ubrzanja procesa konvergencije, nužno je provoditi strukturne reforme, na što ukazuju i međunarodni pokazatelji kvalitete upravljanja i poslovnog okruženja, poručio je Vujčić, napomenuvši da ima prostora poboljšati primjenu specifičnih preporuka od strane Europske komisije provedbom nacionalnog programa reformi.

Vujčić smatra da poslovna klima u nas i dalje nije dovoljno dobra, da postoji puno prostora za poboljšanje kvalitete institucija i općenito poslovnog okruženja.

Govoreći o vanjskom okruženju, Vujčić je napomenuo da rastu neizvjesnosti na međunarodnim financijskim tržištima te da je potkraj prošle godine bilo jasno da se pojačavaju negativni rizici. Stoga je, kaže, prognoza rasta za ovu godinu bila revidirana naniže. "Prema našim procjenama, utjecaj ekstremnih šokova na hrvatski BDP je 60 posto, a kako su redvidirane stope rasta oko nas, tako smo i mi išli (na procjenu rasta) s 2,7 na 2,5 posto", rekao je Vujčić.

Vujčić dalje ističe da je se u prvom tromjesečju 2019. u Hrvatskoj vide naznake nastavka gospodarskog rasta, nakon stagnacije u 2018.

"Imamo snažan rast industrijske proizvodnje, nastavak rasta izvoza, snažan rast osobne potrošnje i izuzetno brz rast građevinarstva", naveo je dodavši da je teško reći kako će rizici utjecati na gospodarsku situaciju.

Nadalje, potrošački optimizam i dalje je na povijesnom maksimumu te se nastavlja rast prometa od trgovine na malo i intenziviranje građevinske djelatnosti. Nastavljaju se i povoljna kretanja na tržištu rada, ali je poslodavcima sve teže naći radnu snagu, kaže Vujčić, dodajući da će se taj problem nastaviti.

Inflacija za sada ostaje pod kontrolom, ocjenjuje guverner, na otprilike 1 do 1,1 posto, što je rezultat smanjenja godišnjeg rasta energije i hrane.

I dok izvoz u prvom kvartalu snažno raste, prati ga i snažan rast uvoza, pa se mijenja struktura rasta, napominje. Naime, ranije je izvoz bio glavni pokretač gospodarskog rasta, a sada glavni nositelj rasta postaje potrošnja, a zbog toga raste i uvoz, naveo je.

Vujčić očekuje potpuno smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance te i dalje značajne aprecijacijske pritiske na kunu.

HNB provodi ekspanzivnu monetarnu politiku i održava iznimno visoku likvidnost domaćeg financijskog tržišta. Razina međunarodnih pričuva je visoka, što je garancija stabilnosti ulaska u EU zonu, navodi Vujčić te ističe i nastavak trenda povoljnih uvjeta financiranja i rasta plasmana poduzećima i stanovništvu. Pokretač kreditiranja kod poduzeća je turizam, a stanovništva gotovinski nenamjenski krediti, kaže Vujčić.

"Unatoč aktivaciji brodograđevnih jamstava, koji su ustvari stari gubici, i u 2018. je ostvaren suficit opće države;" rekao je Vujčić, dodavši da u slučaju gospodarskog usporavanja postoji značajni fiskalni prostor, kojeg će trebati koristiti u slučaju recesije.

Otpornost hrvatskog bankovnog sustava je i dalje na razmjerno visokoj razini, a izloženost banaka rizicima nastavlja se smanjivati uz očuvanje visokih razina zaštitnih slojeva kapitala i likvidnosti. Po riječima guvernera, koncentracija bankovnog sustava se znatno povećala spajanjem dvije sistemski važne banke (Splitske i OTP banke) te daljnje povećanje koncentracije ne bi bilo dobro.

Govoreći o tome kako ubrzati proces realne konvergencije u Hrvatskoj, Vujčić ističe da su za brži rast produktivnosti ključne investicije.

Ministar državne imovine i izaslanik hrvatske predsjednice Goran Marić, govoreći o putu prema monetarnoj uniji, izjavio je da je Hrvatska ostvarila povijesne težnje, utemeljila i oslobodila svoju državu, ostvarila ravnopravno članstvo u NATO-u i EU te da je valuta jedan od važnih aspekata ujedinjavanja.

Hrvatska tom procesu mora spremno odgovoriti, mora provesti sve pripreme, monetarne, političke i ostale te osposobiti javnost za razumijevanje promjene bez straha i nesigurnosti, poručio je.