Marko Haramija, direktor Sektora neživotnih osiguranja u Wieneru, u razgovoru za tportal otkriva da su potresi ipak donekle promijenili svijest građana te su počeli aktivnije osiguravati svoju imovinu, posebice u trusnijim regijama. U Wieneru se lani rizik od potresa ugovarao čak 173 posto više nego u odnosu na 2019., godinu koja je prethodila velikim potresima.

Kakav je interes hrvatskih građana za osiguranje imovine dvije godine nakon katastrofalnih potresa?

Iako i dalje nismo ni približno na razini ostalih zemalja Europske unije, nakon što su Hrvatsku pogodila dva razorna potresa može se reći da je porastao interes građana za osiguranjem imovine. Prije potresa, koji je 2020. zadesio prvo Zagreb, a kasnije i Sisačko-moslavačku županiju, brojke su bile poprilično poražavajuće. Čak 87 posto građana Hrvatske živi u vlastitom stanu ili kući, no tek 25 posto imalo je neku vrstu osiguranja imovine; od spomenutih 25 posto građana, samo njih 16 posto imalo je ugovoreno osiguranje od potresa.

Međutim situacija se s vremenom, barem prema našem iskustvu, krenula mijenjati. U 2021. godini rizik od potresa u Wieneru ugovarao se čak 173 posto više u odnosu na godinu prije dva jaka potresa, odnosno 2019. godinu.

Jesu li premije prikupljene po toj osnovi u protekle dvije godine porasle, u kojim iznosima i u kojim dijelovima zemlje?

Samu cijenu premije za potres nismo povećavali. Što se tiče rasta premije u pogledu ugovorenih polica s pokrićem potresa, tu je svakako vidljiv porast koji smo prethodno spomenuli. Prema podacima za 2021. godinu, najveći udio ugovorenih polica s potresom imaju Zagreb i Zagrebačka županija (37 posto), slijede Rijeka i okolica (15 posto) te Split i okolica (sedam posto). Navedeni podaci su i logični, jer se radi o trusnim područjima, te su se klijenti iz tih dijelova Hrvatske najviše osvijestili o potrebi ugovaranja rizika od potresa.

Smatrate li da su, gledajući po premiji i ostalim parametrima, hrvatski građani spoznali važnost osiguranja od potresa?

Financijska pismenost jedna je od vrijednosti čiju važnost Wiener kontinuirano naglašava – ne samo zbog vlastitih proizvoda, već zato što smo svjesni našeg utjecaja na društvo, okoliš i gospodarstvo. Zbog generalno niske financijske pismenosti i nedovoljnog znanja o važnosti ovakve vrste osiguranja i dalje vlada predrasuda da je osiguranje imovine skupo i neisplativo. No vjerujemo da je velik dio građana svakako spoznao važnost osiguranja imovine, pogotovo nakon 2020. godine, što je uostalom vidljivo po ugovorenoj premiji. Izuzetno je važno to da i ostatak građana što prije uvidi važnost osiguranja ne samo u nesretnim slučajevima, već i kao ulaganje u sigurnu i mirnu budućnost.

Koliko je vaših klijenata u Zagrebu, ali i na Banovini, zatražilo isplatu štete po policama osiguranja koje su bile aktivne prije oba velika potresa? Koliko ste slučajeva riješili i u kojem iznosu?

Nakon potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine zaprimili smo nešto manje od 800 odštetnih zahtjeva i isplaćeno je preko 16 milijuna kuna šteta, a nakon potresa u Sisku i Petrinji preko devet milijuna kuna.

Kako izgleda prosječna polica osiguranja od potresa za stan od 60 kvadrata i kuću od 120 kvadrata – što se sve može dogovoriti u pokriću i koliko to košta?

Cijena police osiguranja ovisi o više faktora, kao što su godina izgradnje, osigurana svota predmeta osiguranja, vrsta izgradnje, opseg pokrića, dinamika plaćanja, kvadratura te ostale karakteristike i specifičnosti nekretnine.

Za prosječan stan od 60-ak kvadrata u Zagrebu polica osiguranja građevinskog dijela s osiguranom svotom od 315.000 kuna i stvari kućanstva s osiguranom svotom od 180.000 kuna te uključenim pokrićem od potresa bez franšize kreće se oko 1000 kuna godišnje.

Za kuću od 120 kvadrata u Zagrebu osigurana svota za građevinski dio od 660.000 kuna i kućanstvo od 288.000 kuna s uključenim pokrićem potresa bez franšize kreće se oko 1900 kuna godišnje. I jedan i drugi izračun odnose se na trajanje osiguranja od godinu dana; ako je polica ugovorena za dulji period, može se obračunati dodatni popust.