Rast plaća u prošloj godini uvjerljivo je pobijedio inflaciju. Prosječna plaća realno je skočila 10,5 posto, a najveći pobjednici velikog vala povišica su javne i državne službe u kojima su realne plaće porasle dvadesetak posto. No trendovi u drugom dijelu godine ukazuju na usporavanje rasta dohodaka i ponovno zahuktavanje inflacije
Prosječna prosinačka neto plaća isplaćena u siječnju iznosila je 1361 euro, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 14,3 posto, a realno za 10,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Zbirni podaci za 2024. pokazuju da je u razdoblju od siječnja do prosinca prosječna mjesečna neto plaća iznosila 1318 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2023. nominalno više za 14,8 posto, a realno za 11,5 posto.
Najveći utjecaj na tako snažan realni rast primanja imale su povišice u javnom sektoru, proizišle iz nekoliko uzastopnih poboljšanja kolektivnih ugovora. Drugi bitan faktor je manjak radne snage, osobito u graditeljstvu i deficitarnim uslužnim sektorima. Na realni rast plaća utjecali su i povoljni makroekonomski podaci, rast produktivnosti te pad opće inflacije u većem dijelu godine.
vezane vijesti
Usporavanje rasta plaća u drugom dijelu godine
Iako podatak o rastu prosječne realne plaće od 10,5 posto na godišnjoj razini ukazuje na iznimno snažnu dinamiku rasta, vidljivo je da je nakon snažnog uzleta u prvom tromjesečju prošle godine, potaknutog prvenstveno rekordnim povišicama u javnom i državnom sektoru, uslijedilo razdoblje njegova značajnog usporavanja.
Naime u prva tri mjeseca prosječna plaća porasla je nominalno 11,3 posto (s 1191 na 1326 eura), a od ožujka do prosinca svega 2,6 posto (s 1326 na 1361 euro).
Krajem godine dogodila se i neobična anomalija. Umjesto očekivanog rasta plaća od osam do 20-ak eura uslijed povećanja poreznog odbitka s 560 na 600 eura, prosječna prosinačka plaća manja je za pet eura od one u studenom.
Privatni sektor koči rast plaća
Kada se promotri dinamika plaća po djelatnostima, jasno je vidljivo da su plaće 'prikočili' privatni poslodavci jer imaju sve manje prostora za daljnje povišice.
Prema podacima HNB-a, prosječna realna plaća u javnim službama porasla je za 20,2 posto, a u ostatku gospodarstva bila je tek 8,3 posto veća nego u 2023. godini.
Takav nesrazmjer u rastu plaća doveo je do toga da krajem godine prva tri mjesta na rang listi djelatnosti po visini plaća drže djelatnosti u kojima dominiraju javne institucije i tvrtke u pretežno državnom vlasništvu. U prosincu je na vodeću poziciju s prosječnom plaćom od 1824 eura tako izbila djelatnost opskrbe električnom energijom i plinom, u kojoj većinu tržišta drže HEP i gradske komunalne tvrtke.
Opskrbljivači koji posluju na reguliranom tržištu i koje značajnim dijelom subvencionira država podigli su realne plaće za više od 20 posto.
Na drugom mjestu rang liste plaća su zdravstvo i socijalna skrb s prosjekom od 1781 euro, a na trećem javna uprava i obrana s prosjekom od 1743 eura.
Distribucija plaća – većina ispod prosjeka
S druge strane, dva sektora koji najbolje stoje, a u kojima dominiraju privatni poslodavci, bilježe znatno niže stope rasta plaća. U ICT sektoru njihov realni rast iznosi svega 5,3 posto, a u financijskom sektoru 6,7 posto.
Kada je riječ o distribuciji plaća, podaci pokazuju da gotovo 70 posto zaposlenih prima plaću nižu od prosječne. Zato realniju sliku o primanjima u Hrvatskoj pokazuje medijalna plaća. U prosincu je ona iznosila 1156 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od tog iznosa.
Podaci o distribuciji plaće prema decilima pokazuju pak da blizu 40 posto zaposlenih prima plaću nižu od 1000 eura. S druge strane, tek desetak posto zaposlenih prima više od 2000 eura mjesečno.
Podršku daljnjem rastu plaća u 2025. donosi odluka o povećanju minimalne plaće (sa 840 na 970 eura bruto) te novo povećanje plaća državnih službenika i namještenika (tri posto od 1. veljače te dodatno povećanje od tri posto od 1. rujna).
