Komentirala je širenje liste proizvoda s ograničenim cijenama na ukupno 70 artikala, istaknuvši da je ovo socijalna mjera.

'Usuglasili smo se da moramo pomoći najranjivijim skupina, ali ne kroz sveobuhvatne mjere, već kroz ciljane mjere koje neće naštetiti državnom proračunu. Upozorili smo na važnost jačanja proizvodnje i samodostatnosti na tržištu. Događa nam se da nam raste osobna potrošnja u BDP-u za šest posto, ali i da nam industrijska proizvodnja pada za 2,4 posto, a izvoz iz usluga za 1,2 posto.

U okviru bojkota i pada potrošnje na razini cijelog tržišta, očekujemo negativan utjecaj na stopu rasta BDP-a. Ako vam BDP raste na krilima osobne i državne potrošnje od šest posto, a imate pad industrijske proizvodnje, utjecanjem na potrošnju možete znatno utjecati na predviđenu stopu rasta BDP-a', rekla je Irena Weber.

Bez marži cijene tri posto niže

Potom se osvrnula na određivanje cijena. 'Cijena na polici je rezultat velikog broja koraka u određivanju. Trgovački lanci na našem tržištu rade pod maržom od dva do tri posto. Kad bi radili bez marže, sniženje cijena bi bilo tri posto. Marže trgovaca su stabilne i one se nisu mijenjale. To je naprosto činjenica.

Dakle, cilj je regulirati način određenja cijena. Moramo biti socijalno osjetljivi i na taj način su svi reagirali. Moramo voditi računa da u sektoru proizvodnje hrane i poljoprivredi radi 25 posto zaposlenih i moramo biti svjesni da ne smije doći do pada broja radnih mjesta', poručila je šefica HUP-a i dodala:

'Porezna politika ne može u potpunosti utjecati na formiranje cijena. Prosječna stopa PDV-a na hranu i piće je u Hrvatskoj 16 posto, u Sloveniji 11 posto, a u Italiji devet posto. Zalažemo se za daljnje porezno rasterećenje. Ako je konstanta pet posto, a rastu vam ulazni troškovi, onda je svejedno koja je stopa. Nije došlo do rasta PDV-a koji je utjecao na rast cijena, već je to rast ulaznih troškova. Radimo u inflatornim uvjetima i anticipirajući činjenicu da će trošak rada biti sve veći i veći, naći ćemo se u slučaju Sofijinog izbora gdje želimo veći rast plaća i manju inflaciju, a te dvije stvari nije moguće pomiriti', naglasila je.

Percepcija rizika u poslovanju

Prije pet godina cijena energenata, najma, leasinga, primarnih proizvoda, ali i rada je bila bitno drugačija i to sve utječe na rast cijena, poručila je Weber i dodala kako se nada da se veći pad prihoda zbog bojkota neće dogoditi.

'Bojkot diže jednu percepciju rizika dugoročnog poslovanja trgovačkih lanaca, a to djeluje prociklički. Bitno je spustiti tenzije, razmisliti i djelovati u smjeru smirivanja inflacija te postizanja stabilnog i mirnog okruženja, gdje će svi poslodavci moći planirati svoje prihode. 

>>> Najnovija zbivanja vezana uz bojkot trgovina možete pratiti OVDJE. <<<