Linić je, na pitanje SDP-ove zastupnice Vesne Fabijančić Križanić vjeruje li da će se tvrtke više odlučivati na predstečajnu nagodbu, istaknuo kako je nelikvidnost najveći problem hrvatskog gospodarstva koji je doveo do toga da su vlastiti kapitali u tvrtkama pali ispod 15 posto, a ostalo su dugovi ili redovna zaduženja kod banaka. Istaknuo je da Vlada zadnjih godinu dana pokušava riješiti taj problem, da je u tom smislu i izradila Zakon o financijskom poslovanju u predstečajnoj nagodbi, koji, unatoč tomu što je do kraja 2012. zahtjev za tom nagodbom uputilo samo 1400 tvrtki, ipak daje rezultate, pa je sada brojka nešto manja od 3000

Veseli, dodao je, što je u tih 3000 tvrtki i preko 340 velikih sustava koji bilježe oko 27 milijardi kuna obveza prema državi i bankama, a gdje je zaposleno oko 23 tisuće ljudi. Linić je istaknuo kako su u tijeku pregovori između tih velikih tvrtki i bankarskog sustava te da su negdje i pred završetkom, primijerice u slučaju Dalekovoda, Varteksa, Spačve, itd. Očekivanu brojku od 20 tisuća tvrtki koje bi ušle u predstečajnu nagodbu srušio je, ocijenio je, strah pojedinaca koji su 'uvjereni po starom običaju da vjerojatno nećemo inzistirati na plaćanju od 60 dana, ali je evidentno da ćemo i to inzistirati'.

'Pred Ministarstvom financija je veliko čišćenje i evidentno je da će dobar dio tih trgovačkih društava koja nemaju zaposlenih biti samo predmet stečaja, a ne predstečajnih nagodbi', poručio je Linić.