'Recesija predugo traje. Deficit je eksplodirao nakon lanjske financijske konsolidacije. Perspektivna država smanjuje troškove i ne radi samo na većim prihodima. Moramo promijeniti strukturu proračuna i kontrolu deficita. Ova država neće opstati bez privatnog sektora. Bez privatnih investicija neće biti rasta. Danas se zdravi dio privatnog sektora može povoljnije zaduživati nego država. Realni sektor trebamo čuvati jer je on jedina nada za bolje sutra', ustvrdio je ministar gospodarstva.

Kazao je da je napravljeno 'puno loših stvari za realni sektor i sada treba nešto dobro', ali sve to Vrdoljaka nije spasilo od kritika međimurskih gospodarstvenika, prvenstveno predstavnika građevinskih tvrtki koji su ukazali na lošu stranu predstečajnih nagodbi.

'Dobivamo prijedloga naših dužnika za otpis 20, 30, pa i više posto tražbina. Ako se tako nastavi, to jednosatno ne nećemo moći preživjeti i u kratkom roku ćemo svi u stečaj jer do kredita više ne možemo budući da smo zadnji pet godina sve založili da bismo preživjeli', upozorio je Zvonko Kermek, vlasnik tvrtke za podove Kermek, predloživši da se građevinarstvu pomogne kroz HBOR.

Direktor Međimurje graditeljstva Goran Knežević ustvrdio je da su predstečajne nagodbe posljedica nečinjenja aktualne politike za koju su u Međimurskoj županija bili svi jer su se najavljivale promjene i uvođenje reda.

'Svi smo pljeskali listama srama, premda su se i neki od nas našli na njima. Očekivali smo pozitivne pomake u smislu da posljedice osjete oni koji su za poreze i doprinose dužni 50 milijardi kuna. Očekivali smo da se takvi maknu s tržišta po sili zakona. Međutim, ta poduzeća su ostavljena, a sada, nakon godinu i pol nude, im se predstečajne nagodbe u kojim se im se opraštaju milijunska dugovanja, dok su manji vjerovnici prisiljeni odricati se i do 50 posto tražbina te drugih 50 posto dati na otplati i do deset godina. Bojim se da nam slijedi domino efekt s predstečajnim nagodbama koje su posljedica onoga što niste napravili tijekom godine i pol. Pustili ste dužnike koji su nudili 20 do 30 posto niže cijene, radili nered na tržištu, a sada su zbog toga u problemima i drugi', upozorio je Knežević.

Iznio je primjer svog poduzeća koje ne može naplatiti pet milijuna kuna vrijedan posao realiziran u vrijeme nagodbe zbog zaštićenog računa dužnika, a poreznici traže svoj dio za koji ne vidi odakle će podmiriti i nagodba, pa i za njega nagodba postaje jedno od mogućih rješenja.

'Nemoguće je likvidirati sve tvrtke koje su dužne. U predstečajnu nagodbu išlo se kako bi se deblokirale tvrtke u problemima, a uvjet su održivost tvrtke u budućnosti i promjena vlasničke strukture. Nagodbe u velikoj mjeri pomažu, ali su i štetne. Veliki mogu pregovarati, a mali u pravili loše prolaze. Naravno, ima kolateralnih žrtava. Međutim, pitanje je što bi postigli stečaju', ustvrdio je ministar Vrdoljak kojem su međimurski gospodarstvenici iznijeli primjedbe i na tečaj kune, previsoki PDV na hranu te nedostatak gospodarske diplomacije.