Poveća li se potražnja za prehrambenim proizvodima za milijun kuna, tada BDP Republike Hrvatske raste za skoro dva milijuna kuna, a broj zaposlenih u ekonomiji povećava se za dvije osobe (1,95), pokazuju rezultati prvog istraživanja izvozne konkurentnosti i učinaka prehrambene industrije na hrvatsko gospodarstvo koji jasno potvrđuju strateški značaj prehrambene industrije za ukupni hrvatski izvoz, industrijsku proizvodnju i gospodarstvo.

Analizu je predstavio dr. sc. Goran Buturac, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta, naglasivši kako se u prehrambenoj industriji realizira oko 24 posto ukupne proizvodnje prerađivačkog sektora, a zapošljava oko 20 posto zaposlenih te da ova industrija ima istovremeno velik značaj za razvoj poljoprivrede.

'Prehrambena industrija je peta najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije u Hrvatskoj, a osim učinaka na proizvodnju i zaposlenost ima i velik značaj za razvoj poljoprivrede proizvodnje. Zbog toga je poboljšanje izvozne konkurentnosti domaće prehrambene industrije nezaobilazan faktor uspješnog razvoja industrije i gospodarstva u cjelini', naglasio je Buturac.

Procjenjuje se da je u 2013. godini Hrvatska je izvezla 22 posto vrijednosti svoje prehrambene proizvodnje, ali uz postojanje značajnog vanjsko-trgovinskog deficita.

U 2013. taj izvoz je iznosio 676 milijuna eura za prehrambene proizvode i 102 milijuna eura za pića. Već godinama u izvozu hrane dominiraju riba, šećer, umaci i proizvodi od umaka, sladni ekstrakti, proizvodi od krupice i brašna, čokolada, konzervirani proizvodi od mesa, kruh, kolači i keksi te voda i pivo. Od 2001. do 2013. udio prehrambene industrije u ukupnom izvozu porastao je sa 6,4 posto na 8,5 posto. U tom razdoblju razina izvozne konkurentnosti prehrambenih proizvoda nije se značajnije promijenila, dok se izvozna konkurentnost pića poboljšala.

I dalje su najznačajnije izvozna tržišta BIH, Slovenija, Srbija i Italija, gdje se izvozi pola (53 posto) ukupnog izvoza hrane i pića. Prve tri države članice su CEFTA-e, udruženja na čije tržište Hrvatska izvozi daleko najviše prehrambenih proizvoda (42 posto ukupnog izvoza u 2013.).

Recesija koja je nastupila 2008. godine pridonijela je slabljenju potražnje na tim tržištima, ali je vanjsko-trgovinska bilanca pozitivna. 'Hrvatska prehrambena industrija je bez sumnje najbolje pozicionirana na tržištu CEFTA-e. Tu je najveći broj proizvoda s izraženim komparativnim prednostima, najveći stupanj diversifikacije proizvoda te relativni i apsolutni vanjsko-trgovinski suficit', naglasio je Buturac.

Situacija na tržištima tzv. starih članica Europske unije je drugačija i karakterizira ju negativna vanjsko trgovinsku bilanca i velika izvozna koncentracija. Na samo 10 izvoznih proizvoda otpada gotovo tri četvrtine ukupnog izvoza u te države. Pored toga upravo izvoz na ta tržišta u 2013. obilježen je najvećim padom, od 12 posto. U stare članice EU-a plasira se 22 posto ukupnog izvoza hrane i pića, a glavni vanjsko-trgovinski partneri su Italija, Njemačka i Austrija.

Kao neiskorišten potencijal pokazale su se nove članice EU, na kojima prehrambene tvrtke plasiraju 21 posto svojeg ukupnog izvoza. Naime, druge države su na tržištima novih država članica EU prosječno godišnje povećavale svoj izvoz 10 posto, dok ga je Hrvatska povećavala za 7 posto. U novim članicama hrvatska hrana i pića najprisutniji su u Sloveniji, Mađarskoj i Poljskoj, a ova posljednja ima zbog svoje veličine i rasta potražnje poseban značaj. Vrlo mali postotak hrane i pića Hrvatska izvozi u Rusiju (2 posto) i u Tursku (0,2 posto), ali s tendencijom rasta.

Hrvatska u Rusiju i tržišta CEFTA-e izvozi više hrane i pića nego što ih uvozi, dok je suprotan trend u vanjsko-trgovinskoj razmjeni prehrambenih proizvoda s tržištima Turske i država članica EU tj. ona je negativna.

Rezultati analize jasno ukazuju na značajan izvozni rast i na globalnom tržištu i na segmentiranim međunarodnim tržištima, uz naznaku da je nakon 2008. godine došlo do značajnog usporavanja pozitivnog trenda i do pada izvozne konkurentnosti. Međutim u usporedbi s ukupnim robnim izvozom, prehrambeni sektor bilježi veće stope rasta.

Buturac je istaknuo kako je moguće zaključiti da je prehrambena industrija relativno dobro podnijela posljedice recesije, ali je također napomenuo da najnoviji trendovi iz 2013. potvrđuju snažan konkurencijski pritisak i potrebu jačanja izvozne konkurentnosti. Nedovoljna diversifikacija izvoznih proizvoda tj. koncentracija na manji broj proizvoda, ukazuje na neiskorištene potencijale na spomenutim tržištima i potrebu većeg ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda.

Može se očekivati nastavak, donekle usporenog, rasta izvozne orijentiranosti sektora, a brzo rastuća tržišta i tržišta u razvoju postaju sve veći izazov. Analiza također pruža dokaze i za zaključak da je realno očekivati porast ponude na europskom tržištu što bi možda moglo dovesti do pada cijena određenih proizvoda. Usporedno s tim sve jača konkurencija nameće potrebu kontinuiranog ulaganja u analizu i razvoj tržišta, proizvoda i ljudskih resursa.

'Potencijali jačanja izvozne konkurentnosti prehrambenog sektora prepoznaju se u nastavku procesa rasta izvozne orijentiranosti, sve većoj zastupljenosti na brzo rastućim tržištima, rastu potrošnje hrane, ulaganjima u inovacije i razvoj novih proizvoda, te ulaganjima u razvoj novih tržišta', zaključio je Buturac.

Okruglom stolu u Ekonomskokm institutu nazočili su ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, predsjednik Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva Joško Klisović, Darinko Bago, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika te Krunoslav Bešvir, direktor prodaje, marketinga i razvoja tržišta Sardine.