Unatoč umirujućim ocjenama američke središnje banke o situaciju u gospodarstvu SAD-a i iznenađujućem rastu aktivnosti u dva najveća gospodarstva eurozone u drugom tromjesečju, na svjetskim su burzama prošloga tjedna najvažniji indeksi pali, prekinuvši tako četverotjedni pozitivni niz.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks pao 0,5 posto, na 9.321 bod. S&P 500 indeks oslabio je, pak, 0,6 posto, na 1.004 boda, dok je Nasdaq indeks izgubio 0,79 posto, zaronivši na 1.985 bodova.
Američka središnja banka sredinom tjedna ohrabrila je ulagače na Wall Streetu, priopćivši nakon svog redovitog mjesečnog zasjedanja da vidi znakove stabiliziranja gospodarstva.
Kako se i očekivalo, ostavila je ključne kamatne stope na rekordno niskim razinama, te produljila trajanje programa otkupa dugoročnih državnih obveznica do kraja listopada, što je dio njezina nastojanja da oživi kreditno tržište i gospodarstvo.
"Fed je potvrdio da se situacija u gospodarstvu poboljšava, no ne toliko da bi ukinuo sve svoje programe kvantitativnog monetarnog popuštanja, čega smo se svi pribojavali", kaže Dough Roberts, strateg u tvrtki ChannelCapital Research.com.
Dodatni pozitivni impuls ulagačima na svjetskim burzama dala je u četvrtak objava podataka o neočekivanom rastu njemačkog i francuskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju, i to za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal.
Dva najveća gospodarstva eurozone izvukla su se tako iz recesije i prije nego se očekivalo, nakon što su prethodno bilježila pad gospodarskih aktivnosti četiri tromjesečja zaredom.
Međutim, potkraj tjedna dobro raspoloženje ulagača potkopala je situacija s potrošnjom u SAD-u koja, unatoč izdašnim fiskalnim i monetarnim poticajima, još ne daje znakove oporavka.
Američko ministarstvo trgovine izvijestilo je kako je u srpnju promet u maloprodaji pao 0,1 posto. To je ispod procjena analitičara, koji su očekivali rast za 0,7 posto, nakon lipanjskoga skoka za 0,6 posto.
Loše je odjeknuo i podatak o padu indeksa povjerenja potrošača u prvom dijelu kolovoza. Taj indeks, koji sastavljaju Reuters i Sveučilište u Michiganu, pao je sa srpanjskih 66 na 63,2 boda, najnižu razinu od ožujka. Analitičari su, pak, očekivali rast indeksa na 68,5 bodova.
Negativna vijest pristigla je i s tržišta rada. Naime, broj Amerikanaca koji su prošlog tjedna po prvi puta podnijeli zahtjev za naknadu radi nezaposlenosti porastao je za 4.000 na 558.000. Ekonomisti su očekivali pad njihova broja na 545.000.
U takvim uvjetima ulagače nije uspio oraspoložiti ni podatak da je industrijska proizvodnja u SAD-u u srpnju porasla prvi puta nakon devet mjeseci, i to za 0,5 posto, dok se očekivao rast od 0,3 posto.
"Put oporavka bit će nestabilan. Vjerojatno će biti neuobičajeno spor prije nego iduće godine ubrza. Potrošači neće predvoditi oporavak", kaže Stephen Stanley, ekonomist pri RBS-u.
I na europskim su burzama najvažniji indeksi završili tjedan u minusu. FTSE Eurofirst 300 indeks oslabio je u tome razdoblju 1 posto, na 950,38 bodova.
Londonski FTSE indeks pao je 18 bodova, na 4.713 bodova. Frankfurtski DAX potonuo je, pak, 150 bodova, na 5.309 bodova, dok je pariški CAC pao 26 bodova, na 3.495 bodova.
Tokijski Nikkei zaključio je, pak, tjedan s dobitkom od 1,8 posto, na 10.597 bodova, nastavivši rast peti tjedan zaredom.
