Hrvatska Vlada prvi paket antirecesijskih mjera donijela je krajem veljače 2009. godine i on je prvenstveno bi usmjeren na pomoć proizvođačkoj i prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Njegovi efekti su bili nikakvi, ali se tada Banski dvori nisu imali vremena više baviti s njime jer su morali spašavati državni proračun. Uveden je krizni porez, povećan je PDV i smanjena je masa plaća za državne i javne službe.

Kad je donekle stabiliziran budžet, Vlada se ove godine ponovno okrenula pomaganju gospodarstvu putem kreditiranja i poticanjem stanogradnje. Međutim, dojam je da su sve dosadašnje mjere preslabe i donesene sa zakašnjenjem, a oteže se s novim, drastičnijim rezovima.

Za to vrijeme u Europi, u samo nešto više od tjedan dana, u nekoliko država vladajući su donijeli niz odluka od kojih bi neke bile primjenjive i u našem dvorištu.

Samo za inspiraciju premijerki Kosor, navest ćemo one koje su najzvučnije odjeknule u europskim medijima.

Ciparski predsjednik smanjuje si plaću

Zadnji koji je na sebe privukao pažnju je ciparski predsjednik Demetris Kristofias koji je objavio da će za 10 posto smanjiti svoju i plaću svih ministara u vladi zbog teškog financijskog stanja u zemlji. Isto je predložio i zastupnicima u parlamentu.

Ciparsko je gospodarstvo u recesiji i, ako vlada ne potakne rast i ne smanji dug, deficit bi mogao doseći sedam posto BDP-a (bruto nacionalnog dohotka) u 2010, čime bi znatno prešao prag od u EU-u dopuštenih tri posto.

Grčki porez na imovinu Crkve

Grčka vlada vodi veliku bitku kako bi ublažila proračunsku krizu koja je potresla i svjetska tržišta. Premijer George Papandreu odlučio je udariti na najimućnije. Novi zakonom povećat će poreze za građane koji školuju svoju djecu u privatnim školama i vlasnike luksuznih automobila, jahti i kuća s bazenima.

Zaštićena neće ostati ni moćna i imućna Grčka pravoslavna crkva, čiji su svećenici članovi uprave najveće banke u zemlji. Kao jedan od najvećih vlasnika najvrednijih nekretnina u zemlji, Crkva je dosad uglavnom bila oslobođena plaćanja poreza, premda država snosi troškove plaća svećenika.

Novi zakon udarit će na crkvenu imovinu poreznom stopom od 20 posto.

Austrija i Njemačka bankama uvode porez solidarnosti

Bankarski sektor našao se na meti vlada Austrije i Njemačke. Beč razmatra uvođenje posebnog poreza na aktivu banaka po stopi od 0,07 posto, što bi u državnu kasu u godini donijelo oko 500 milijuna eura.

Nijemci isto planiraju uvesti porez za banke kako bi bili sigurni da će u budućnosti same snositi troškove eventualne krize.

Bi li se i našim bankama trebao uvesti porez? Istina je da u Hrvatskoj nije bilo veće krize u bankarskom sektoru, kao što je to bio slučaj u Austriji i Njemačkoj, zbog čega je država morala uskočiti s milijunima eura pomoći. Ali ipak u oči bode podatak da su prošle krizne 2009. domaće banke imale dobit od gotovo milijardu eura!

Bugarska vlada priprema 28 protukriznih mjera

Jedan od žešćih antirecesijskih paketa sprema bugarska vlada i oko njega traju žestoke rasprave između sindikata i vladajućih. Na udaru bi se našli svi društveni slojevi.

Bugarsko ministarstvo financija tako predlaže oporezivanje svih mirovina 10 posto i ukidanje mirovina ili njihovo rezanje na pola za sve umirovljenike koji rade. Razmišlja se o uvođenju obaveznog dvotjednog neplaćenog odmora tijekom 2010. za sve zaposlene koji dobivaju plaću iz proračuna.

Kod sindikalista je na nož posebno dočekan prijedlog da se smanji naknada za rodiljni dopust.

Bugarski premijer Bojko Borisov najavio je i uvođenje poreza na luksuz i smanjenje plaća državnim službenicima.