Gotovo svi pretražuju web pomoću Googlea, a ta tražilica ima globalni tržišni udio od oko 90 posto. Googleove usluge ne koštaju ništa; oni koji ga koriste plaćaju ih podacima. E-pošta i pametni telefoni, softver i hardver, automobili bez vozača, digitalni pomoćnici, YouTube – Google je iznjedrio (i stekao) stotine usluga i proizvoda, iako nisu svi uspjeli.

Tražilica je matičnu tvrtku Alphabet pretvorila u jednu od najmoćnijih i najvrjednijih na svijetu. Na današnji dan prije točno 25 godina, 1998., Larry Page i Sergey Brin osnovali su Google. Tadašnje sjedište bilo mu je u garaži Susan Wojcicki, buduće šefice YouTubea, u Kaliforniji.

Gotovo 60 milijardi dolara dobiti

Google također prodaje mobilne telefone sa svojim operativnim sustavom Android te upravlja videoplatformom YouTube. Alphabet Group razvija i robotaksije i dronove za dostavne službe te želi razviti metode za usporavanje starenja ljudi. Samo prošle godine, pod vodstvom Sundara Pichaija, Alphabet je zaradio gotovo 60 milijardi dolara – uglavnom od prodaje oglasa na Googleovoj tražilici i YouTubeu.

Kako bi ostala moćna, grupa stalno ulaže. Prema medijskim izvješćima, plaća milijarde dolara godišnje Appleu ili Samsungu da bi Google ostao zadana tražilica na njihovim mobitelima, tabletima ili prijenosnim računalima.

Google također opetovano plaća visoke kazne – više od četiri milijarde eura samo Europskoj uniji prije godinu dana – zbog izrade nezakonitih specifikacija za proizvođače mobitela s Androidom; također s ciljem učvršćivanja moći te tražilice, piše Tagesschau.

Umjetna inteligencija transformira poslovanje

Međutim način na koji korisnici pretražuju web značajno se mijenja uglavnom zahvaljujući umjetnoj inteligenciji (AI). Do sada je uvijek bilo ovako: upišete pojam za pretraživanje i dobijete poveznice kao rezultat. Zahvaljujući takozvanoj generativnoj umjetnoj inteligenciji, rezultat sada može biti i konkretan tekst.

Ubuduće ćete moći razgovarati s tražilicama pomoću glasa, a ne više samo upisivati ​​pojmove. 'Traženje će biti više pitanje i odgovor, više dijalog', kaže šef njemačkog Googlea Philipp Justus u intervjuu za ARD. 'Moći ću razgovarati s tražilicom koja me također bolje razumije. I bolje razumije kontekst', rekao je.

Pitanje je koliko bi to moglo utjecati na Googleov oglašivački posao. U Microsoftu je ova značajka chata već mjesecima dostupna svima, a Google također nadograđuje svoju tražilicu u skladu s time. Ali još ne mogu svi pristupiti toj mogućnosti. Ipak, čini se da se dosad ništa nije promijenilo u pogledu tržišnog udjela.

A što je s umjetnom inteligencijom?

Sada se postavlja pitanje može li Google održati svoju sveprisutnost u svijetu umjetne inteligencije koji se brzo razvija. Mnogi ljudi su prvi put svjesno stupili u interakciju s umjetnom inteligencijom – i bili impresionirani njome – koristeći ChatGPT, viralni AI chatbot čija je popularnost eksplodirala u studenom 2022., nakon što je predstavljen.

Njegov tvorac OpenAI primio je milijarde dolara od Microsofta, a on ga sada ugrađuje u svoje proizvode, uključujući tražilicu Bing i Office 365. ChatGPT je prozvan 'ubojicom Googlea' zbog načina na koji može odgovoriti na pitanje u jednom potezu, umjesto da prikazuje stranice i stranice rezultata pretraživanja, piše BBC.

Koristi pritom arhitekturu za obradu jezika nazvanu transformator, koju je zapravo izumio Google, ali kada je nekoliko mjeseci kasnije predstavio svoj chatbot Bard, nije postigao ni približno isti učinak. Bard je imao iznenađujuće oprezno lansiranje. Nije bio za mlađe od 18 godina, rekao je tehnološki div, a stariji izvršni direktor opisao ga je kao 'eksperiment'. Možda je dio opreza bio djelomično rezultat čudne situacije koja mu je prethodila.

Temelj chatbota je Large Language Model ili LLM, a jedan od Googleovih izvornih LLM-a zvao se Lamda. Inženjer koji je radio na njemu uvjerio se da 'ima osjećaje'. Objavio je stranice i stranice razgovora za koje je tvrdio da dokazuju njegovu tvrdnju – da Lamda dijeli stvarne emocije i misli. Naravno, to je upravo ono za što je LLM obučen – generirati naoko autentičan ljudski tekst. Google je dosljedno poricao da Lamda radi nešto više od toga, a inženjer je otpušten.

To je pojačalo nervozu oko umjetne inteligencije mnogo prije nego što je rasprava postala aktualna, što nije baš išlo u prilog Googleu. No nisu odustajali. Na konferenciji za programere u svibnju tvrtka je najavila 25 novih proizvoda vođenih umjetnom inteligencijom. U izjavi na svojoj web stranici istaknuli su da su 'predvodnici unapređivanja granica AI-ja'. Usto posjeduju vodeću tvrtku za umjetnu inteligenciju DeepMind sa sjedištem u Velikoj Britaniji, čiji program AlphaFold ima potencijal ubrzati otkrivanje novih lijekova.

U kolovozu je Chirag Dekate, iz analitičke tvrtke Gartner, prisustvovao događaju posvećenom budućnosti Google Next, za koji je rekao da se bavi umjetnom inteligencijom. 'Google se sprema za vodstvo u nastajanju generativnog AI gospodarstva', kaže Dekate.

Stroža pravila EU-a

Google je također izazov za EU. Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima novi su zakoni EU-a koji pokrivaju to područje. Naravno, utječu i na tražilicu Google i platforme kao što su YouTube, Google Maps i trgovina za preuzimanje aplikacija Play.

Postoji više pravila o tome tko i kako može puštati reklame. Također se moraju stvoriti arhive u kojima će biti dostupni svi prikazani reklamni sadržaji. Što više zahtjeva Google mora ispuniti, to postaje teže ciljati korisnike oglašavanjem, a to je način na koji zarađuje većinu svog novca.

Platforme koje ne slijede pravila suočavaju se s kaznama koje se kreću u milijardama. Ostaje, međutim, pitanje koliko će se strogo provoditi nova pravila.

U osnovi, Zakon o digitalnim uslugama (DSA) govori o većoj transparentnosti za korisnike. 'Prije tog zakona mnoge su se odluke donosile u zatvorenim sobama za sastanke, ali one su duboko oblikovale naše društvo i demokraciju', rekla je povjerenica EU-a za tržišno natjecanje Margrethe Vestager. 'Stvari se sada puno više mijenjaju. Trebamo jaču demokraciju', ustvrdila je.

Ali tko su korisnici? Mlađi ljudi više ne guglaju toliko. Svatko tko pripada generaciji Z i pretražuje internet ne koristi nužno Google, već videoaplikaciju TikTok.