Čitava priča o izgradnji nizinske pruge od mađarske granice do Rijeke pada u vodu ako se ne realiziraju dvije velike investicije planirane na Krku – kontejnerski terminal i novi krčki most. Problem je to što su lokalne vlasti na našem najvećem otoku odlučno protiv tih planova. Boje se da će im nastradati turizam, a nezadovoljni su jer ih država ništa ni ne pita
Nizinska pruga najambicioznija je projekt Kukuriku koalicije čiji završetak možda neće ni dočekati na vlasti. Samo za pripremu investicije – osmišljavanje modela financiranja, priprema natječaja o dodjeli koncesije, sređivanje dozvola – trebat će tri do četiri godine, a sama gradnja, najavljuju, trajat će sedam do devet godina
Procjene su da će pruga s popratnim objektima koštati oko 4,5 milijarde eura. Budući da je to za prezaduženu Hrvatsku preveliki zalogaj, a financiranje iz EU fondova ne zadovoljava svojom dinamikom i predviđenim godišnjim iznosima, Vlada planira prugu dati u koncesiju.
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić izjavio je kako će nastojati već do kraja ove godine objaviti međunarodni natječaj. Kao dva najozbiljnija kandidata vidi Kineze (njihov najveći brodar COSCO) i Nijemce (tvrtka DB International, dio grupacije Deutsche Bahn).
Za očekivati je da će se uz njih javiti još kandidata, jer naša nizinska pruga uklapa se u širi europski projekt boljeg povezivanje tržišta EU s, prije svega, zemljama Dalekog istoka – Kine, Japana i Indije. Kolika je njezina važnost za EU, najbolje govori podatak da je Bruxelles sam platio oko milijun i pol eura za studiju koja je dokazala isplativost čitavog projekta, naravno za EU.
Hrvatska nije još napravila analizu koristi i troškova (cost benefit analiza) od nizinske pruge iako su Hrvatske željeznice još 2007. od IGH naručili studiju koja do danas nije dovršena. Posao je bio procijenjen na 90 milijuna kuna s tim da će IGH u najgorem slučaju izvući 70 milijuna kuna.
S naše strane, projekt izgradnje nizinske pruge temelji se na očekivanjima o velikom rastu tereta u Luci Rijeka u narednom desetljeću, čime se opravdava gradnja kontejnerskog terminala u Omišlju i novog krčkog mosta preko kojeg bi uz cestu išla i željeznica. Bez te dvije investicije, ističu stručnjaci, nizinska pruga nema smisla.
Kritičari čitavog projekta upozoravaju kako su predviđanja o velikom rastu tereta nerealna. Zanimljivo je da je među njima bio i sadašnji ministar financija Slavko Linić koji je u lipnju prošle godine izjavio kako je to 'neozbiljna i pogrešna investicija' te da Hrvatska mora imati 'realne planove razvoja'
Zbog toga ne čudi što su lokalne vlasti na Krku sumnjičave prema izgradnji terminala i mosta. Načelnik Općine Omišalj Tomo Sparožić tvrdi da su svi predstavnici krčkih općina i gradova protiv projekta.
'Nas još ništa nitko nije pitao, što je neprihvatljivo! Za terminal se planira nasipati more do 30 metara dubine a bila bi obuhvaćena površina od 200 hektara, što je po meni izvan svake logike. Isto tako, nitko nije stručno dokazao da je postojeći most dotrajao', kazao je Sparožić dodajući kako ove godine Krk slavi 106 godina turizma i njegovi stanovnici žele razvoj svog otoka temeljiti na održivom, ekološkom razvitku prostora
Krčani možda promijene svoj stav nakon što im bude prezentirana gospodarska studija o konkretnim koristima koje bi imali od terminala i novog mosta koju je inicirala Primorsko-goranska županija. Sparožić kaže da će im ona biti predstavljena sredinom ovog mjeseca.
U slučaju da se njihovi stavovi ne budu uvažavali, najavljuje kako će ići na raspisivanje referenduma
