'Uvođenjem eura i ulaskom u europski stabilizacijski mehanizam Hrvatska je ostvarila korist. Osnažili smo ekonomiju i uklonili smo iz ekonomije valutni rizik', kazao je ministar financija Marko Primorac gostujući u emsiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada'.

Dodaje kako smo uvođenjem eura ostvarili uspjehe glede kreditnog rejtinga.

'Kada se povećava kreditni rejting, znači da se kreditni rizik države smanjuje, a u skladu s tim smanjuju se i troškovi zaduživanja', naglasio je.

Govori da smo uvođenjem eura uklonili znatan trošak koji je bio vezan uz transakcije, a riječ je oko 160 milijuna eura.

'Uvođenjem eura konsolidirali smo i javne financije što je stvorilo preduvjete da uđemo u eurozonu', istaknuo je.

'Plaće su realno rasle, a rasle su dominantno onima s najnižim plaćama. To je odraz politike Vlade. Potrebno je osigurati standard građana, ali istovremeno se truditi da imamo balans između povećanja realnog dohotka i kupovne moći građana kako bi se oni mogli nositi s izazovima inflacije i toga da porast ne bude prevelik kako ne bi dodatno podgrijavao inflaciju. Upravo stoga treba se povećavati plaća onima koji imaju najniže dohotke', naglasio je.

Ističe da u Hrvatskoj dolazi do postupnog smanjivanja inflatornih pritisaka. Očekuje kako će se u idućoj godini inflacija na godišnjoj prosječnoj razini svesti na malo više od 3 posto.

'To nije nešto s čime možemo biti zadovoljni, ali to pokazuje pozitivan trend', rekao je.

Kraj dvojnog iskazivanja cijena: kune nestaju i s cjenika i s etiketa

Što se tiče prestanka dvojnog iskazivanja cijena Primorac je rekao kako je to propisano pravilima EU-a. Smatra da se predugim dvojnim iskazivanjem cijena građani zbunjuju i to nema smisla.

'Ne sviđa mi se da se plaše građani negativnim stavom o trgovcima. Fiksni tečaj konverzije je poznat i svi građani koji se nisu naviknuli na novu valutu jednostavno mogu preračunati sve cijene', ističe.

Porezno rasterećenje

Primorac naglašava kako je Vlada učinila korak glede poreznog rasterećenja.

'Što se tiče makroekonomske i fiskalne situacije - u povoljnom je položaju u smislu smanjivanja javnog duga u BDP-u. On će biti na 60-ak posto do kraja godine', rekao je. Dodaje kako u sljedećoj godine Vlada planira spustiti udio javnog duga u BDP-u ispod 60 posto, a u tom je smislu, kako kaže, planiran prostor za porezno rasterećenje.

Demantirao je tvrdnju da su u Hrvatskoj plaće najviše opterećene porezom u EU.

'Kad je riječ o oporezivanju rada, analize govore kako je Hrvatska jedna od zemalja EU-a koje najmanje oporezuju rad', naglasio je.

Što se tiče poreza na dodanu vrijednost, tu smo, kako kaže, u vrhu EU-a.

Hrvatska ima drugu najvišu stopu poreza na dodanu vrijednost. Ministar je najavio porezni portal na kojem će se vidjeti koliko poreza plaćamo i moći će se usporediti s drugim državama. Primorac govori kako mu je drago kada se govori o porezu na dohodak i općenito porezima na lokalnoj razini da je došlo do snižavanja poreznih opterećenja, ali i strukture istog pa su neke jedinice lokalne samouprave odlučile rasteretiti rad, ali povećale su paušalni porez u turizmu ili su povećale porez na kuće za odmor i tu se dolazi do željenog učinka, a to je prebacivanje poreza s rada na imovinu.