O ulasku u eurozonu govorili su posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić, zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević, te predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.

Savić je ustvrdio da Hrvatska već dugo cijene, primjerice nekretnina i automobila, poima u eurima, pa smatra da je javnost tako već imala neku pozadinu kad je riječ o euru i preračunavanjima. Kaže i da će tranzicija u Hrvatskoj ići 'ugodnije' nego kod drugih država, te da je taj potez ključan za hrvatsko gospodarstvo, jer je više od polovice robne razmjene i izvoza te uvoza Hrvatske vezan uz euro i europske države.

'Bilo je puno napora, rada i aktivnosti da bi Hrvatska sa svim ekonomskim pokazateljima i kriterijima uopće došla u fazu zadovoljenja i ispunjenja svih reformskih obveza. U jeku pandemije ispunili smo uvjete i tad se našli u 'čekaonici' za eurozoni, dok se čekali da ispunimo niz kriterija. No i to je razdoblje bilo puno kraće nego u bilo kojoj državi. Vlada i institucije spremne su za transformaciju, novac se kuje, u tijeku su edukacijske kampanje', rekao je Savić te dodao da im je u procesu provedbe zamjene kune eurom jedna od najvažnijih aktivnosti bila zaštita potrošača.

'Pokrenut je etički kodeks za poduzeća, pratili smo kretanje cijena, roba i usluga, dvojno iskazivanje cijena, te nadzirali trgovce i pružatelje usluge, a s HNB-om surađivali na informativnoj kampanji 'Euro na kotačima'. Hrvatska je u svojoj povijesti nekoliko puta prolazila kroz tranzicije i promjenu valute, vjerujemo da će sve biti dobro', rekao je Savić te ponovio 'da Hrvatska nikad nije bila spremnija' za ulazak u eurozonu što se tiče gospodarstva i društva. 'BDP po stanovniku narastao je na 15.000, godinama smo bili na 10.000. Bili smo na 60 posto prosjeka razvijenosti u EU. Prema zadnjim pokazateljima Eurostata, na 70 posto prosjeka EU smo, najviše dosad. Podsjetimo, jedina smo država u svijetu kojoj su Moody's, Standard and Poor's i Fitch podigle rejting. Što se tiče eurozone, kroz cijelu 2023. imat ćemo dvojno iskazivanje cijena, duže nego ostale države. Prilagodba će biti duža jer nemamo istu percepciju kod proizvoda manje financijske vrijednosti, nego što je to slučaj kod nekretnina i automobila', ustvrdio je Savić.

Ljubo Jurčić smatra da je euro relativno dobra valuta iza koje stoji snažno europsko gospodarstvo. No smatra da se, uslijed kriterija koje moramo zadovoljiti kako bismo ušli u eurozonu, hrvatska Vlada i HNB ponašaju 'kao ispostava Europe, a ne hrvatska Vlada'.

'HNB nikad nije smio dopustiti da tuđa valuta obavlja funkciju novca na našem tržištu, umjesto u kune, koju je trebao zaštititi. Strana valuta ne može razvijati nacionalno gospodarstvo, ali može izazivati veliku štetu. Po uvođenju nacionalnog novca, odnosno kune, oduzeta joj je ključna funkcija i određen tečaj koji je mnogo veći od efikasnosti hrvatskog gospodarstva i dopustila deviznu klauzulu, čime je omogućeno stranim valutama da obavljaju funkcije hrvatskog novca. Zato se Hrvatska našla na dnu EU-a', rekao je Jurčić.

Što se tiče hrvatskog gospodarstva, Jurčić ne vidi neke pozitivne efekte ulaska u eurozonu. A što se tiče građana, ustvrdio je, njima će biti 'potpuno isto', s obzirom da Hrvatska još od kraja 1993. svoju valutu veže za strane valute, prvo njemačku marku pa euro, piše Hina. 'Tako da smo mi 'de facto' ušli u euro početkom 1994. godine (...) Što se tiče građana, samo ćemo formalno-tehnički 'prebojati' kunu s eurom. Tu se ništa posebno neće promijeniti', izjavio je Jurčić, koji ocjenjuje i da je efekt takvog vezivanja valute bio negativan.

Ustvrdio je da je Hrvatska zadovoljila nominalne kriterije konvergencije, koji se između ostalog odnose na razine deficita i javnog duga, no da ne zadovoljava realne kriterije, koji su važni da bi imala koristi od zajedničke valute.

Ti realni kriteriji se tako odnose na dohodak po stanovniku, koji je u Hrvatskoj otprilike dvostruko manji od prosjeka Unije, zatim na udio izvoza u BDP-u, koji je nizak u odnosu na razvijene europske zemlje, a tu su i stope razvoja, gdje Hrvatska u zadnjih 15 godina također zaostaje za članicama EU-a, kao i za nekim susjednim zemljama, naveo je Jurčić.

Jurčić je ustvrdio i da uvođenje eura neće značajnije dodatno 'udariti na džepove građana', s obzirom da će kod preračunavanja cijena biti riječ tek o 'finom podešavanju', odnosno zaokruživanju na sljedeću višu decimalu. Pojasnio je da su uzroci trenutne inflacije vezani za rat u Ukrajini, koji je utjecao na rast cijena energenata, što se kasnije prenijelo na rast troškova prijevoza, materijala i hrane.

Sandra Švaljek je rekla da je odaziv na izložbu 'Euro na kotačima' bio jako dobar, te da je bilo puno pitanja, no da se nitko ne boji. 'Vidjeli smo i čuli što građane muči, u kampanju su uključeni studenti, predstavnici HNB-a, puno je informacija i na web stranici Euro.hr. Nastojimo kroz sve komunikacijske kanale doprijeti do građana. Kad god se prelazi na drugu valutu s drugim vrijednostima, to izazova određene šokove, tzv. iluziju novca, potrebu za informacijama. Poduzetnici su već u svijetu eura, njihova računovodstva su se već prilagodila i tu ne očekujemo probleme. Euro nije lijek za sve naše probleme niti ga tako predstavljamo, no za gospodarstvo će sigurno donijeti brojne koristi', ustvrdila je Švaljek.

Švaljek je podsjetila da banke od 15. prosinca do 15. siječnja neće naplaćivati korištenje usluga bankomata, neovisno o tome čiji je netko klijent. Rekla je i da će HNB sad dobiti novu ulogu nakon što prijeđemo na euro, te da smatra da je bilo dosad puno rasprava o euru, najvažnijim informacijama te mišljenjima drugih. 'Bilo je prilika da se raspravlja. U HNB-u smo organizirali desetke razgovora u manjim i većim krugovima, sa svim dionicama i političkim strankama, a njihova su mišljenja ugrađena u ovu kampanju', rekla je Švaljek te podsjetila i na razdoblje pred kraj godine kad građani neće moći podići novac na bankomatu.

Podsjetimo, građani će od četvrtka, 1. prosinca moći kupiti početni paket eurokovanica, koji će sadržavati 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u vrijednosti 13,28 eura, što će platiti 100 kuna, izvijestila je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB).

Ana Knežević smatra da informacije o tome nisu bile dovoljno prisutne u javnosti. Upozorila je i na najranjivije skupine građana, primjerice nepokretne, kojima po njenoj tvrdnji, banke 'nisu ništa ponudile' kako bi položili gotov novac na račune., piše Hina. Pritom, Knežević je napomenula da je Slovenija umirovljenicima podijelila kalkulatore za preračunavanje cijena. Na to se nadovezala Sandra Švaljek, rekavši da će se sutra održati sastanak upravo na temu konvertora, koji su stigli, izrazivši nadu da će s Knežević surađivati u njihovoj podjeli.

Na primjedbu Knežević da ima informaciju da je tih konvertora premalo, Švaljek je istaknula da je proračun za informativnu kampanju ograničen na četiri milijuna eura, pa je i to razlog ako konvertore ne dobiju svi. 'S četiri milijuna eura se može puno, međutim ne može se doći svakom u kuću s konvertorom ili nekim drugim alatom za lakši prelazak na euro', izjavila je Švaljek.

Knežević je rekla da u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača potiču građane da vježbaju plaćanje eurom. U udruzi se boje preračunavanja, odnosno hoće li – posebno mali trgovci – moći vraćati ostatak u eurima. Podsjetila je i da je istraživanje zastupnice u Europskom parlamentu Biljane Borzan pokazalo da 90 posto Hrvata smatra da bi oni koju varaju na konverziji u euro trebali biti 'na crnoj listi'.

'Mali trgovci su u strahu, ali i građani koji se boje da će u trgovinama nazad dobiti kune, pa će ih potom morati sami konvertirati u eure. Podsjećamo ih i da eurokovanice i novčanice ne smiju koristiti do 1. siječnja 2023. Ljudi se pitaju hoće li morati dokazivati porijeklo svoje štednje ako ona prelazi 200.000 kuna, kad će moći koristiti hrvatske eurokovanice... Bilo je malo informacija, a s druge strane zaboravljamo da smo stara nacija s milijun i 200.000 umirovljenika koji nisu digitalno i informacijski pismeni', istaknula je Knežević te dodala da Udruga prijavljuje svaku nepravilnost koju primijete.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.