Ranije prosječno očekivanje rasta realnog BDP-a od 2,7 posto za čitavu 2018. potkraj godine je podignuto za 0,1 bod, na 2,8 posto. Ekonomisti očigledno očekuju da će na domaćem tržištu djelovati neki amortizeri - bude se unutarnje rezerve rasta, navodi se u publikaciji HUB Izgledi.

"U 2019. očekujemo blago usporavanje rasta, na 2,6 posto. Brzina rasta investicija će odrediti stopu rasta", rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec, jedan od šest članova Kluba glavnih ekonomista HUB-a, koji čine glavni ekonomisti šest najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj.

I u idućoj će godini osobna potrošnja biti glavni pokretač gospodarskog rasta, no ekonomisti banaka kao najvažniji faktor za rast navode investicije. Očekivanja su da će osobna potrošnja u idućoj godini rasti za 3,1 posto, a investicije za 6 posto, pri čemu se procjene rasta investicija kreću od 3,6 do 6,7 posto.

Dolenec kaže kako su dosadašnja, izrazito povoljna očekivanja u vezi državnog proračuna malo poljuljana jamstvima za Uljanik. Tako se umjesto malog viška za ovu godinu očekuje blagi proračunski manjak, no to ne mijenja bitno fiskalnu poziciju Hrvatske, koja je i dalje dobra i pozitivno utječe na međunarodni pogled na nju, rekao je.

Po njegovim riječima, izgledan je ulazak Hrvatske u investicijski kreditni rang.

Kada je riječ o investicijama u idućoj godini, apostrofira oživljavanje aktivnosti u građevinarstvu, pri čemu su kompanije u tom sektoru vrlo optimistične u pogledu iduće godine.

Ističe i europske fondove te podatke Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU da su u zadnje dvije godine ugovoreni iznosi projekata koji se trebaju provesti u Hrvatskoj rasli 500 posto, no upozorava kako je brzina implementacije ključna u pogledu utjecaja na BDP.

Kao jednu od prepreka rastu u idućoj godini ističe neravnoteže na domaćem tržištu rada - veliku potražnju za zapošljavanjem u pojedinim sektorima te, s druge strane, nedovoljne ponude, prije svega u sektorima turizma, informatike, građevinarstva, po najnovijim podacima i u zdravstvu.

Analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike kao vanjske rizike koji bi se mogli preliti na eventualno usporavanje hrvatskog gospodarstva navodi protekcionizam, odnosno izostanak trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine, kolebanja na tržištima u nastajanju te usporavanje kineskog gospodarstva. Ovisnost o Kini je velika u cijelom svijetu, a usporavanje u toj zemlji može se reflektirati i na značajne izvoznike, zbog čega su i očekivanja u Njemačkoj već značajno revidirana, napominje Šonje.

Unutar EU-a rizici su vezani ponajprije uz politička previranja u Italiji, kao i slabo vjerojatni no i mogući scenarij recesije u toj zemlji, koja je najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partner.

Hrvoje Stojić iz Addiko banke smatra da Hrvatska treba nastaviti fiskalnu konsolidaciju s obzirom da su izdaci za masu plaća u javnom sektoru, zdravstvo, subvencije, kao i socijalne transfere i dalje prilično visoki.

U želji uvođenja eura, tu je i ulazak u tečajni mehanizam ERM II, čime, kako kaže, sami sebi namećemo političku volju za brže provođenje strukturnih prilagodbi, čime Hrvatska ima veći politički alibi za provođenje reformi.

Direktor HUB-a Zdenko Adrović kazao je da kamatne stope na kredite zadnjih nekoliko godina padaju.

Tako su zadnje tri godine kod stambenih kredita kamate s prosječnih 5,7 pale na 3,45 posto, a kod potrošačkih kredita ss 6,5 posto na 5,6 posto. Tu je i treća važna skupina kredita, oni dugoročni investicijski krediti poduzećima, kod kojih su kamatne stope u posljednje tri godine pale s 5,8 na 3,6 posto. 

"To su povoljni momenti s kojima Hrvatska ulazi u 2019. godinu", ocijenio je Adrović.