Unatoč visokoj kamatnoj stopi od 7,6 posto i povoljnoj cijeni od 96,349 posto, upisano je samo 30 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća 180 dana.

Prema pisanju dnevnika Business.hr, indikativno je da je cijeli iznos upisao nebankarski sektor, odnosno mirovinski fondovi.Nezapamćen manjak interesa za trezorskim zapisima bankari objašnjavaju kroničnom kunskom nelikvidnošću, koja je nastala zbog HNB-ove politike održavanja stabilnosti tečaja kune.

Tom se politikom smanjuju deprecijacijski pritisci na kunu smanjivanjem dostupnosti kuna na tržištu. Stoga banke čuvaju kune kako bi mogle ispuniti zahtjeve HNB-a za kunskom pričuvom, što za posljedicu ima vrtoglavo visoke kamate na prekonoćne kunske pozajmice (prinosi iznose gotovo 40 posto) i nedostatak kuna za nove plasmane.

Trezorski zapisi Ministarstva financija najvažniji su instrument financiranja tekućih troškova i punjenje proračunskih rupa. Kako se banke muče s kunskom nelikvidnošću, a investicijskim fondovima pada vrijednost kao kupci trezorskih zapisa ostaju samo mirovinci.

No niti oni ne obiluju novcem jer je država u posljednjih nekoliko mjeseci povukla znatna sredstva iz mirovinskih fondova, a visoki prinosi na tržištu novca dovode fond menadžere u situaciju da ulaganja u državne obveznice ne prelaze zakonski minimum.