Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u razdoblju siječanj - listopad prošle godine u Hrvatskoj je, po podacima Fine, iznosila 4.920 kuna. Pritom je u neprivatiziranom (državnom) sektoru prosječna mjesečna neto plaća po zaposleniku bila 5.629 kuna, što je 14,4 posto više od državnog prosjeka, a 25,9 posto više od neto plaća u privatnom sektoru. U privatnom je sektoru prosječna mjesečna neto plaća u razdoblju siječanj - listopad 2008. iznosila 4.470 kuna, što je 9,2 posto manje od državnog prosjeka.

Rast plaća u državnom sektoru bio je veći od onog u privatnom. Tako je u privatnom sektoru u razdoblju siječanj - listopad 2008. u odnosu na isto razdoblje godine prije zabilježen nominalni rast prosječne neto plaće za 6,2 posto, a realni pad za 0,3 posto, dok je u državnom sektoru nominalni rast bio 7,3 posto, a realni 0,8 posto.

Prosječne neto plaće po radniku po županijama kretale su se od 5.640 kuna u Gradu Zagrebu do 3.732 kune u Međimurskoj županiji. Samo u Gradu Zagrebu isplaćena je prosječna neto plaća veća od državnog prosjeka, za 14,6 posto, dok sve ostale županije imaju prosječne neto plaće ispod republičkog prosjeka i to Međimurska županija nižu za 24,1 posto, Bjelovarsko-bilogorska 23,4 posto, Vukovarsko-srijemska 21,5 posto, Virovitičko-podravska za 21,8 posto itd.

Analiza Fine o isplatama plaća u razdoblju siječanj - listopad 2008. pokazuje da je prema pojedinim područjima privređivanja prosječna mjesečna plaća po radniku kretala od 3.817 kuna u djelatnosti ribarstva do 7.095 kuna u financijskom poslovanju. U svim djelatnostima, osim kod privatnih kućanstava, bilježi se nominalni rast prosječnih neto plaća, od 8,2 posto u poljoprivredi, lovu i šumarstvu, do 5 posto u financijskom posredovanju. Međutim, napominju iz Fine, kod većine djelatnosti, njih 9 od promatranih 16, rast plaća bio je sporiji od potrošačkih cijena, pa su prosječne neto plaće u tim djelatnostima realno u padu

Realni rast prosječnih plaća bilježi se samo kod pet područja djelatnosti - poljoprivreda, lov i šumarstvo 1,6 posto, obrazovanje 0,8 posto, javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje 0,6 posto, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 0,5 posto i trgovina 0,4 posto. U građevinarstvu i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom prosječne neto plaće realno stagniraju.

Kod osam područja djelatnosti bilježi se veći prosjek neto plaća od državnog prosjeka, a kod drugih osam niži. Veće prosjeke od razine države imali su financijsko posredovanje za 44,2 posto, javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 21 posto, zdravstvena zaštita i socijalna skrb 17,6 posto, opskrba električnom energijom, plinom i vodom 16,3 posto, prijevoz skladištenje i veze 13,3 posto, rudarstvo i vađenje 12 posto, poslovanje nekretninama i iznajmljivanje 7,5 posto te obrazovanje 2,3 posto

Prosječne neto plaće niže od republičkog prosjeka isplaćene su u ribarstvu za 22,4 posto, hotelima i restoranima 18,3 posto, građevinarstvu 15,5 posto, trgovini na veliko i malo 15,3 posto, prerađivačkoj industriji 7,9 posto, privatnim kućanstvima 5,8 posto, poljoprivredi, lovu i šumarstvu 4,4 posto te ostalim društvenim socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima 0,8 posto

Najviši prosjek neto plaća isplaćenih u razdoblju siječanj - listopad 2008. ima djelatnost financijsko posredovanje 7.095 kuna. Slijede javna uprava i obrana i obvezno socijalno osiguranje sa 5.952 kune, zdravstvena zaštita i socijalna skrb 5.787 kuna, opskrba električnom energijom, plinom i vodom 5.721 kunu, prijevoz skladištenje i veze 5.573 kune, rudarstvo i vađenje 5.508 kune itd.

Najniži prosjek neto plaća je u ribarstvu 3.817 kuna, slijede hoteli i restorani 4.017 kuna, trgovina na veliko i malo 4.166 kuna, građevinarstvo 4.155 kuna, prerađivačka industrija 4.529 kuna itd.