Cilj je bio razmotriti preinake postojećih uvjeta radi ubrzanja od države poduprtoga kreditiranja poduzeća koje je 2010. godine podbacilo. Za obrtno financiranje, kroz tzv. model A, HBOR je raspolagao kvotom kredita od dvije milijarde kuna, a na njegovu posebnom računu kod HNB-a na kraju 2010. ostalo je neiskorišteno 1,145 milijardi ili 57 posto. Uključujući i sredstva banaka koje u tome modelu participiraju sa 60 posto iznosa kredita, proizlazi da je od pet milijardi kuna kreditnog potencijala tog modela realizirano tek nešto više od 2,1 milijarde.

U odnosu na jamstveni model B (sa dvije milijarde kuna jamstvenog fonda za dugoročnije kredite) koji je jedva zaživio, to i nije loš skor, piše Poslovni dnevnik. No kod modela A s rokovima financiranja mahom tri godine očito se lakše i brže mogu ostvariti efekti poboljšanja kriterija, a jedan od načina na koji će se to pokušati postići je proširenje namjene financiranja.

Nadalje, kako se kod tih kredita pokazalo da novac predugo putuje od aukcije do poduzetnika, ideja je da se stvari ubrzaju omogućavanjem tzv. mostnog (bridge) financiranja. Konačno, plan je da se i ročnost definira malo fleksibilnije, pa je ideja da se krediti ne bi morali posve zatvoriti nakon tri godine, već da tada mogu biti i na 50 posto vrijednosti.

'Nisu to radikalne promjene, ali državna uprava očito se postavlja malo poduzetnije', kažu bankari, piše Poslovni dnevnik.