Jedna od ključnih tema o kojoj će se raspravljati u Rovinju bit će psihoterapija u službi razvoja zaposlenika, a uz doktoricu psihologije, psihoterapeutkinju, poslovnu psihologinju te direktoricu Sinergija centra, Miu Popić, imat ćete jedinstvenu priliku otkriti tajnu kako da se osjećate bolje na svom poslu.

Mentalno zdravlje zaposlenika

U vremenima kada su naši roditelji, djedovi i bake sjedili za svojim radnim mjestima, mentalno zdravlje nije bilo tema koja se ticala kompanija. Kada i zašto je kompanijama postalo bitno mentalno zdravlje njihovih zaposlenika, otkrila nam je doktorica psihologije, psihoterapeutkinja, poslovna psihologinja i direktorica Sinergija centra, Mia Popić.

'Mentalno zdravlje presudno je kako bi zaposlenici bili produktivni. Danas više ne možemo gledati na postignuće zaposlenih nezavisno od toga kako se osjećaju. Ukoliko su suočeni sa psihološkim blokadama, koje najčešće prate probleme mentalnog zdravlja, to će se sasvim sigurno odraziti na njihovu uspješnost u radu', objašnjava Mia Popić te dodaje kako je krajnje vrijeme da mentalno zdravlje postane tema kojom će se baviti HR stručnjaci zaduženi za razvoj zaposlenika.

Mental health programi

Kako bi postigli dobre rezultate te osigurali sigurno i zdravo radno okruženje, HR stručnjaci najprije trebaju početi od sebe. Dobra edukacija temelj je svega, a ono što svaki stručnjak za ljudske potencijale treba uočiti jest veza između upravljanja stresom i uspješnog obavljanja posla. Kada se ta veza uoči i kada se shvati koliko je ova tema važna, tek tada se može krenuti u izradu mental health programa kojima je cilj razvoj zaposlenika.

'Postavka koje se treba držati svaki HR sektor je da su ljudi glavna vrijednost jedne organizacije, a da je ključna vrijednost tih ljudi njihovo zdravlje', istaknula je Mia Popić.

Kako sve ne bi ostalo samo na pustim riječima i željama, jedan od zadataka HR odjela jest i uvođenje aktivnosti kojima bi se osiguralo zadovoljstvo zaposlenika.

Primjeri dobre prakse

No, koje su to aktivnosti koje potiču zaposlenike da se osjećaju dobro u svojoj koži, ali i u kolektivu u kojem rade? Jedan od primjera dobre prakse, koji je izvodila Popić, zasigurno je lunch&learn metoda. Ideja iza ove zanimljive aktivnosti je da se tijekom ručka okupe zaposlenici i zajedno s HR-om razgovaraju o svemu što ih zanima vezano uz stres na poslu.

Primjer dobre prakse svakako se provodi i u Sinergija centru, gdje se naglasak stavlja na psihičku sigurnost zaposlenika.

'Nakon što se pokazalo da timovi s najboljim rezultatima imaju doživljaj psihološke sigurnosti, za razliku od prosječnih timova koji je nemaju, postalo je jasno da je psihološka sigurnost spona između mentalnog zdravlja i vrhunskih poslovnih rezultata. Upravo zbog toga ohrabrujem HR stručnjake da se educiraju u pogledu ovog pojma jer upravo u njemu leži odgovor zašto je važno da mentalno zdravlje postane sastavni dio svake HR strategije', pojašnjava Popić.

Psihoterapija ili coaching?

I dok se mnogi pitaju 'ima li u poslu mjesta za psihoterapiju?' i 'je li coaching bolji pristup?', Mia Popić otkriva kako će vas upravo psihoterapija naučiti upravljati stresom i prevenirati profesionalno sagorijevanje.

'Dok je coaching daleko više pogodan za korporativni kontekst, mislim da ne smijemo ispustiti iz vida da psihoterapijski rad također može biti značajan vid podrške zaposlenicima. Jer ako očekujete od zaposlenika da 'zapnu' kada je teško, možete očekivati i da postoji dobra šansa da će sagorjeti. Onda najmanje što možete učiniti za njih je da im osigurate psihološku podršku u periodima krize i tranzicije', objasnila je Popić.

Za kraj, cilj psihoterapije je pružati zaposlenicima priliku da nauče nešto o sebi, svojim emocijama, ali i da usvoje vještine upravljanja stresom, razumiju svoje 'trigere' i istraže alternativne načine reagiranja.

Sve informacije o novom, većem i još boljem izdanju HR.Weekenda možete pronaći ovdje, ali i na profilima društvenih mreža Instagram, LinkedIn i Facebook.