Deutscher Gewerkschaftsbund (DGB) odnosno Njemački savez sindikata krovna je sindikalna organizacija najvećeg gospodarstva Europske unije koje će od 1. srpnja biti potpuno otvoreno i radnicima iz Hrvatske. Stoga smo se obratili DGB-u za komentar te odluke njemačke vlade, a oni upozoravaju hrvatske radnike da se ne odriču svojih zakonima garantiranih prava ako dođu raditi u Njemačku
S obzirom na odluku njemačke vlade o ukidanju ograničenja zapošljavanja radnika iz Hrvatske, ali i zbog procjena da će oko stotinu tisuća građana RH uskoro krenuti putem Njemačku u potrazi za poslom, obratili smo se s upitom DGB-u o tome kakva je situacija na njemačkom tržištu rada za radnike iz drugih država. Zanimalo nas je i kakve savjete njemački sindikalisti mogu ponuditi hrvatskim radnicima koji dolaze u Njemačku.
Odgovorila nam je glasnogovornica DGB-a Marion Knappe koja je za početak istaknula da 'radnice i radnici iz Hrvatske – kao i zaposleni drugih državljanstava od njemačkog – imaju mnogo lošije uvjete rade i primanja. To vrijedi i za radnike koji su socijalno osigurani kao i za one koji nisu'. DGB pak već ima iskustva savjetovanja i pomaganja radnicima iz RH: 'Naše savjetovalište za strane radnike, unutar projekta DBG-a 'Fer mobilnost – socijalna, pravedna i aktivna radnička sloboda kretanja', donosi podatak da je od njihove sveukupne aktivnosti 7,8 posto savjetovanja bilo usmjereno prema radnicima hrvatskog državljanstva, od kojih je većina zaposlena u sektorima gastronomije, građevine, čišćenja, te industrijskim branšama metalurgije i elektrotehnike.'
DGB nije baš oduševljen odlukom njemačke vlade: 'Smatramo i da prijelazni rokovi nisu imali pozitivan i održiv učinak za zapošljavanje radnika. Naročito u sektoru građevine i čišćenja zgrada se događa potplaćivanje radnika. Zato bi više smisla imalo u nekim sektorima zadržati prijelazne rokove još neko vrijeme. To nažalost nije moguće zbog pravnog vezanja slobode kretanja radnika sa slobodom pružanja usluga. Ipak, DGB smatra da bi trebalo zadržati prijelazne rokove u sektorima građevine i čišćenja zgrada.'
Njemački sindikalisti ističu kako bi bilo 'poželjno da se strože provode pravila o olakšavanju slobodnog kretanja radnika u EU-u te da se 'u EU-u treba mnogo više raditi na tome da se radnike informira u njihovoj matičnoj zemlji i prije odlaska drugdje o pravima koja imaju i trebaju koristiti'.
Ukratko, radnici iz Hrvatske najviše rade u ne baš pretjerano dobro plaćenim sektorima gospodarstva, i to teške poslove (građevina i čišćenje), a često su plaćeni manje nego Nijemci koji rade iste poslove. Ali ono što DGB ne zna ili ne razumije jest iz kakve društvene i ekonomske situacije dolaze ti radnici pa im je eksploatacija u Njemačkoj daleko bolja opcija nego ostanak u Hrvatskoj.
