Glavni uzroci za blagi porast inflacije bit će poskupljenje hrane i energenata, kao i niska baza iz 2010. kada je inflacija iznosila samo jedan posto, a rast neće biti velik zbog slabe potražnje i visoke nezaposlenosti, kao i fiskalne konsolidacije i stabilnog tečaja kune.

No i tako niska inflacija pogoršat će standard većine građana jer će više novca morati izdvajati za hranu i energente, pa će im ostati manje za druge potrebe, kaže Stojić.

Cijene hrane bit će najvažniji faktor za poticanje inflacije, budući da više od trećine košarice minimalnih životnih troškova odlazi na prehranu, a rast cijena hrane na svjetskom tržištu neminovno će se odraziti i na hrvatske prilike, procijenio je Stojić na predavanju o razlozima porasta cijena hrane i sirovina u svijetu.

Glavni predavač na skupu koji je organizirao magazin Banka, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Hongjoo J. Hahm ocijenio je kako rast cijena hrane i sirovina potiče ponajviše rastuća potražnja u odnosu na ponudu, dok je utjecaj špekulanata tu manje bitan.

Svjetsko stanovništvo ubrzano raste - prošle godine na Zemlji je bilo ukupno 6,5 milijardi ljudi, do 2050. bit će ih devet milijardi, a većina od tih novih 2,5 milijarde rodit će se u zemljama u razvoju, ističe Hahm.

Na svjetsku ekonomiju također će utjecati fenomen starenja stanovništva, pogotovo u industrijskim zemljama, te eksplozivna urbanizacija koja će dovesti do toga da će do 2025. dvije trećine stanovništva živjeti u gradovima, od kojih će mnogi biti tzv. megagradovi s više od 10 milijuna stanovnika.

Sve to utjecat će na daljnje smanjivanje resursa, a na globalnoj razini ponajviše prijeti nestašica vode koju bi dodatno moglo potaknuti propadanje šuma i širenje pustinja uslijed klimatskih promjena.

Hrvatska se u tom pogledu ne treba bojati jer je blagoslovljena s dovoljno vodenih resursa, kaže Hahm, međutim i ona će osjetiti posljedice poskupljenja hrane, kao i rasta cijena nafte i plina.