Takva očekivanja baziraju na svojim prognozama o stagnaciji BDP-a u sljedećoj godini, činjenici da se može očekivati nastavak pogoršanja situacije u realnom sektoru te očekivanom nastavku negativnih trendova na tržištu rada - pad zaposlenosti odnosno rast nezaposlenosti.

U PBZ tjednim analizama navode se podaci Hrvatske narodne banke da je ukupna dobit banaka nakon poreza u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani smanjena za 21,7 posto. To se dogodilo, napominju, uslijed rasta troškova rezerviranja za identificirane gubitke koji su u promatranom razdoblju bili veći gotovo četiri puta u odnosu na godinu ranije.

Kamatni prihodi u ovoj su godini povećani za 9 posto, što je s obzirom na slab rast kreditne aktivnosti privatnom sektoru velikim dijelom rezultat povećanja aktivnih kamata te rasta plasmana državi.

S druge strane, borba banaka za štediše, odnosno depozite rezultirala je oštrim rastom kamatnih troškova za 22,5 posto u prvih devet mjeseci te su u konačnici neto kamatni prihodi smanjeni za 6,1 posto

Najveći utjecaj na profit imali su ispravci vrijednosti kredita koji su porasli četiri puta u promatranom razdoblju.

U prirastu troškova ukupnih vrijednosnih usklađivanja oko 45 posto čini rast rezervacija četiriju najvećih banaka koje krajem rujna imaju udjel od oko 65 posto u ukupnoj aktivi i kreditima bankovnog sustava.

Velika razlika navedenih udjela (veći udio u aktivi od udjela u rezervacijama), pojašnjavaju, dolazi ponajprije zbog visokih troškova rezervacija HPB-a (284 milijuna kuna u prvih devet mjeseci, više od ZABA-e, PBZ-a i Erste). Ako se rast rezervacija HPB-a isključi iz ukupnog rasta rezervacija, udio četiri najveće banke penje se na više od 50 posto.

Kao posljedica rasta troškova rezervacija, bruto dobit većine banaka je u padu, s iznimkom nekoliko manjih banaka a od većih jedino Société Générale-Splitske banke, navode analitičari PBZ-a.