Prema nedavnim podacima hrvatski BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao je 2,7 posto, zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija te izvozu usluga, odnosno turizma. No izvoz roba, snažno je pao - za čak 9,7 posto. Recesijski trendovi u Njemačkoj, kao najvažnijem europskom gospodarstvu, ali i Italiji i Austriji, pomalo već ostavljaju traga i na našem gospodarstvu, odnosno izvozu. Koliko će taj utjecaj biti snažan, ovisit će o dubini i trajanju recesije u Njemačkoj, čija se industrijska proizvodnja još nije vratila na razine iz godina prije pandemije
Gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je ekonomski analitičar Đuro Njavro, osnivač Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta koji je naglasio da je njemačka ekonomija ključna ekonomija Europske unije i da oko 30 posto proizvodnje EU pokriva njemačko gospodarstvo.
'Ono je u zadnjih 4 godine doživjelo tri velika šoka. Prisjetimo se za vrijeme predsjednika Trumpa koji je otvorio redefiniranje ugovora s Kinom. Kina je drugi izvozni partner Njemačke i vrlo važan izvozni partner Europe. To je imalo odraza. Prisjetimo se pandemije, ona je zaustavila cijeli svijet pa tako i ekonomije Europe i Njemačke.
Nakon pandemije rast bi bio izuzetno brz da se nije pojavio treći šok koji je imao snažan utjecaj na Njemačku, ali i na svijet, a to je rat u Ukrajini. Njemačka je prošle i ove godine prošla teško razdoblje. Posebno oni dijelovi gospodarstva koji su energetski intenzivni. Procjena je da su ti dijelovi smanjili svoju aktivnost za oko 20 posto, a prošla godina je bila i godina napora da obitelji štede energiju i također su se pokazali dobri, ali to je dovelo do smanjene potražnje', rekao je Njavro.
vezane vijesti
'Hrvatski izvoz prije četiri godine - Njemačka je bila naš prvi izvozni partner, ali u te četiri godine došlo je do promjena. Njemačka je sada na četvrtom mjestu po veličini našeg izvoza. Prvo mjesto zauzima Italija, pa Slovenija, pa Mađarska. Hrvatska ekonomija se također prilagođava novim okolnostima. Npr. rast Mađarske na treće mjesto je vrlo vjerojatno povezan s problemima s energijom i Ukrajinom', kaže za HTV.
Njavro tvrdi kako je za pad hrvatskog izvoza od 10 posto zadužen dio ekonomije koji je bio u većoj mjeri vezan uz Njemačku, posebno dio koji je bio energetski ovisan ili ovisan o Rusiji.
Mijenja se struktura gostiju na Jadranu
Pretpostavljalo se da će zbog krize u Njemačkoj izostati dolazak njemačkih turista. To se i dogodilo, ali u manjoj mjeri.
'Ovo je prva godina da smo u Schengenu. Ovo je i prva godina da smo u eurozoni što je također korisno i pomaže našem turizmu i ako smo vozili prema moru, vidjeli smo značajan rast poljskih, čeških, slovačkih, mađarskih registracija, što znači da se mijenja struktura gostiju na Jadranu. Mislim da je to prirodno i da je to budućnost', kaže Njavro za HTV.
Hrvatska, dodaje analitičar, u ovoj krizi kao jedna vrlo mala ekonomija koja je manja od jedan posto europske ekonomije i po stanovništvu i po BDP-u treba tražiti nove mogućnosti.
'Dovoljno smo mali da se možemo brzo prilagoditi. Njemačka je velika i važna, ali nije cijela Europa, a Europa nije cijeli svijet. I Nijemci i mi možemo se moliti Bogu da se što prije vrati mir u Europu jer najsnažnija antirecesijska mjera u ovom trenutku je što prije uspostaviti mir na istočnim granicama Europske unije.
Ako bi se to uspjelo u dogledno vrijeme, onda će ekonomija profunkcionirati. Ako ne uspije, ekonomija će se prilagoditi, ali tako da će dobar dio energetski intenzivnih industrija otići iz Europe i Njemačke. Hrvatska i nema baš puno takvih industrija', zaključio je Njavro.
