Sueski kanal već više od 150 godina povezuje Europu i Aziju, ali s rastućim problemima poput zagušenja i piratskih napada u Crvenom moru, sve više brodarskih tvrtki traži alternativne rute. Irak vidi priliku u tome i gradi novu infrastrukturu koja bi mogla preusmjeriti dio svjetskog pomorskog prometa.

Ključan element te strategije je Velika luka Al Faw, koja bi, po završetku, trebala biti jedna od najvećih dubokovodnih luka na svijetu. Iako Irak ima samo 58 kilometara obale, izgradnjom moderne luke i prateće infrastrukture želi postati središnja točka trgovine između Bliskog istoka, Europe i Azije.

Kako izgleda najveći infrastrukturni projekt u Iraku?

Projekt je započeo 2020. godine, a njegova prva faza sada se bliži kraju. Ključni elementi uključuju:

• Dva kontejnerska terminala s umjetnim otokom za skladištenje robe
• Masivno pristanište građeno naprednom metodom ‘cantitravel’
• 14,5 kilometara dug lukobran, najduži na svijetu, koji će spriječiti taloženje sedimenata iz rijeke Šatt al-Arab
• Dredžiranje dna luke na 17 metara dubine kako bi mogla primati najveće kontejnerske brodove

Prvi dio pristaništa s pet vezova dovršen je 2024. godine, a prvi brodovi trebali bi pristati u luku već krajem ove godine. No, to je tek početak – Irak planira izgraditi još više terminala i omogućiti preradu čak 99 milijuna tona tereta godišnje, piše građevinski portal The B1M.

Suhi kanal: Irak gradi vlastiti kopneni trgovački koridor

Osim što želi postati pomorsko čvorište, Irak razvija i veliki cestovno-željeznički projekt nazvan ‘suhi kanal’, koji će povezati Al Faw s Turskom. Ova 2.000 kilometara duga prometnica trebala bi ubrzati transport robe prema Europi i Aziji, smanjujući vrijeme putovanja za čak 11 dana u usporedbi sa Sueskim kanalom.

Procjenjuje se da će cijeli projekt koštati oko 17 milijardi dolara, a iako završetak nije predviđen prije 2038. godine, njegova dugoročna vrijednost mogla bi biti ogromna. Ako se uspješno realizira, Irak bi mogao preuzeti ključnu ulogu u svjetskoj trgovini i smanjiti ovisnost regije o Sueskom kanalu.

Veliki izazovi: Sigurnost i geopolitika

Unatoč ambicioznim planovima, ostaje niz izazova. Sigurnosna situacija u Iraku još uvijek je nestabilna – iako je Islamska država oslabljena, u regiji su aktivne militantne skupine poput PKK-a, koje su već napadale infrastrukturu.

Također, Irak se suočava s ozbiljnim logističkim i tehničkim izazovima:

• Nedostatak kamenih resursa riješen je korištenjem betonskih madraca umjesto klasičnih potpornih struktura
• Pijesak iz pustinje i sedimenti iz rijeke stalno prijete zatrpavanjem pomorskih kanala
• Projekt zahtijeva ogromna financijska ulaganja, a pitanje je hoće li Irak moći privući dovoljno stranih investitora

Može li Irak ostvariti svoje ambicije?

Luka Al Faw i ‘suhi kanal’ nesumnjivo su najveći infrastrukturni projekti u iračkoj povijesti. Ako se dovrše prema planu, mogli bi donijeti gospodarski procvat i stabilnost zemlji koja se desetljećima bori s ratovima i krizama.

Ipak, čak i u najoptimističnijem scenariju, Irak neće moći u potpunosti zamijeniti Sueski kanal. Dok željeznica može biti brža, pomorski prijevoz je i dalje najisplativiji način prijevoza robe. Sueski kanal je 2021. godine prevezao rekordnih 1,27 milijardi tona tereta, što nadmašuje kapacitete Al Fawa.

Međutim, svaki postotak tržišnog udjela koji Irak preusmjeri sa Sueza mogao bi donijeti značajnu političku i ekonomsku moć. Egipat ostvaruje dva posto svog BDP-a od Sueskog kanala, a u Panami taj postotak iznosi čak pet posto. Ako Irak uspije zauzeti dio tog tržišta, mogao bi osigurati stabilniju budućnost za svoje gospodarstvo.