'Zadnji signali sa svjetskih tržišta su pozitivni, o čemu svjedoči pad hrvatskih CDS-ova za 100 bodova', rekao je Zoran Bohaček, direktor HUB-a, dajući do znanja da bi kamatne stope na kredite mogle nastaviti padati. Međutim, naglasio je da će to najviše ovisiti o realizaciji Vladinih najava gospodarskog rasta.

Podaci HNB-a pokazuju da su u 2011. godini u odnosu na 2010. smanjene kamatne stope na sve kredite. Najveći pad dogodio se kod stambenih kredita uz valutnu klauzulu, kod kojih je prosječna kamatna stopa smanjena sa 6,02 na 5,26 posto. 'Kamatne stope na kredite, osobito stanovništvu, padaju zbog slabije potražnje, a ne pojačane ponude kredita', objasnio je Bohaček.

Što se tiče trendova u kreditiranju, analiza pokazuje da se karakter kreditnog rasta u protekle tri godine posve promijenio. Nakon što su u fazi kreditnoga buma najbrže rasli krediti stanovništvu, krediti poduzećima rastu brže već treću godinu zaredom.

Rast je izražen u sektoru velikih poduzeća, dok krediti malim i srednjim poduzećima (SME) pokazuju sporiji rast. U 2011. godini, nakon stagnacije u 2010, ponovno je došlo do naglog porasta kreditiranja državnih tvrtki. I inače krediti državi daleko najbrže rastu zbog potreba financiranja naraslog deficita.

'U 2011. banke su povećale svoju izloženost državi za 7,6 milijardi kuna, odnosno za 1,5 milijardi kuna više nego 2010. godine', precizirao je Bohaček. Dodao je da, unatoč navedenim trendovima, ne postoji opasnost da država istisne privatni sektor na tržištu kredita jer je likvidnost dovoljno velika.

Iako je 2011. donijela blag porast BDP-a, za 0,2 posto, nastavljeno je pogoršanje kvalitete kreditnog portfelja. Krajem 2011. udio problematičnih kredita u ukupnom kreditnom portfelju dosegnuo je 12,2 posto, pri čemu su najgori kreditni dužnici poduzeća, kod kojih je svaki peti kredit nenaplativ. Međutim, sve je više i građana koji ne mogu otplaćivati kredite. U tri godine taj se broj udvostručio i trenutno iznosi oko 8 posto.

Premda analitičari uglavnom najavljuju daljnji rast loših kredita u ovoj godini, bankari su optimistični i smatraju da je vrhunac dosegnut krajem prošle godine. Pritom ističu da su u prošloj godini povećali rezervacije za loše plasmane.

Anketirane banke ne očekuju značajnije promjene u svojim kreditnim politikama u 2012. Stoga u pogledu lakoće pristupa kreditima ne treba očekivati veće promjene

Prosječno očekivanje rasta kredita u 2012. kreće se između 3 i 5 posto, ovisno o tržišnom segmentu. Prema tome, u ovoj bi se godini mogao očekivati malo brži rast kredita stanovništvu i malo sporiji rast kredita poduzećima nego proteklih godina.