Iz središnje banke napominju kako je globalna kriza dovela na površinu strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva. Te slabosti su prije svega visoki nivo inozemnog duga, kao rezultat visokih deficita u tekućem računu odnosa s inozemstvom.

Ovi problemi hrvatskog gospodarstva, navode iz HNB-a, rezultat su dosadašnjeg modela rasta temeljenog na brzom rastu domaće potrošnje, koji je iscrpio svoje mogućnosti, a njegovo nastavljanje u novom okruženju postaje i kratkoročno neodrživo.

Brz izlazak iz krize i oživljavanje gospodarske aktivnosti nemogući su na obrascima koji su doveli do spomenutih deficita. Održiv rast moguć je samo ukoliko je u daleko većoj mjeri zasnovan na izvozu roba i usluga, ističu iz hrvatske središnje banke.

Za takvu su orijentaciju, naglašava se, potrebne odlučne strukturne reforme, porezne promjene i smanjenje fiskalnog opterećenja, kao i sve druge mjere koje stvaraju uvjete za niže jedinične troškove rada i veću konkurentnost hrvatskih proizvoda na međunarodnom tržištu.

Program Vlade, navode iz HNB-a, ispravno ukazuje na mnoge strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, kao što su ovisnost značajnog dijela ekonomije o subvencijama i javnim nabavkama, nedovršeni proces privatizacije, loše upravljanje državnim vlasništvom, niska stopa aktivnosti radne snage, te nepovoljna investicijska klima, kao i na rizike koji bi mogli proisteći iz daljnjeg pogoršanja javnih financija te rasta nezaposlenosti.

Kao što je predviđeno i u samom dokumentu, vrlo je važno, ističu iz HNB-a, da se predložene mjere što prije detaljno razrade i potom, bez odgode, počnu primjenjivati

Načelno je moguće reći da sve mjere koje idu ka fiskalnom rasterećenju su mjere u pravom smjeru. Smanjenje poreznog tereta, naročito direktnih poreza, treba imati značajnu ulogu u poboljšanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i izvoznih rezultata.

S tim u vezi, HNB smatra da bi za uspjeh programa bilo poželjno da Vlada provede predloženo smanjenje poreznog tereta i rashoda za tri postotna boda BDP-a i znatno prije 2020. godine. To je, naime, objašnjava se, nužno za brzu promjenu gospodarskih trendova i oporavak gospodarstva.

U pogledu mjera koje su spomenute u ovom Programu, te koje Vlada namjerava primijeniti vrlo brzo, bilo bi korisno da ih se što prije precizira i procijeni njihov neto efekt na proračun i potrebu financiranja javnog sektora, posebice u okviru proračuna za 2010. godinu, smatraju u HNB-u.

Sa svoje strane HNB će nastaviti monetarnu politiku u okviru usvojene projekcije za 2010. godinu, kako bi, kao i do sada, osiguravao preduvjete za stabilnu i konzistentnu makroekonomsku politiku, koja predstavlja čvrst okvir za provođenje fiskalnih i strukturnih reformi, navodi se u očitovanju Hrvatske narodne banke u povodu objavljivanja vladinog Programa gospodarskog oporavka.