Ariadna Rodrigo, aktivistica za održivo financiranje Greenpeacea u EU, izjavila je za CNBC da je 'apsolutno ludilo' to što zemlje članice nastavljaju financirati Kremlj dopuštajući rusku trgovinu nuklearnim gorivom.

'Ako vlade EU-a ozbiljno žele zaustaviti rat, moraju presjeći pupčanu vrpcu europske nuklearne industrije s Moskvom i umjesto toga se usredotočiti na ubrzanu uštedu energije te obnovljive izvore energije', rekla je Rodrigo.

Prilikom predstavljanja najnovijeg paketa sankcija Moskvi prije desetak dana, Europska komisija zaobišla je trgovinu ruskim nuklearnim gorivom. Glavno izvršno tijelo Unije zadržalo se na nafti, plinu i ugljenu kao dijelu šire strategije jačanja ekonomskog pritiska na režim Vladimira Putina.

Najglasnije protivnice uvođenja sankcija na ruski uranij i drugu nuklearnu tehnologiju, prema tvrdnjama Rodrigo, bile su Mađarska i Bugarska.

Zasad je na snazi samo nekoliko zabrana EU-a koje se odnose na ruski nuklearni sektor, kao što je zabrana pristupa lukama brodovima pod ruskom zastavom za prijevoz nuklearnog goriva. Aktivisti tvrde, što je mišljenje i Ukrajine, da mjere sadrže brojne rupe i da je potreban puno stroži režim kako bi se smanjila ovisnost EU-a o ruskim nuklearnim uslugama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je početkom kolovoza da je razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom o potrebi da EU uvede sankcije ruskoj nuklearnoj industriji. 'Ruski nuklearni teror zahtijeva snažniji odgovor međunarodne zajednice – sankcije ruskoj nuklearnoj industriji i nuklearnom gorivu', poručio je tada Zelenski putem Twittera.

U travnju je rezolucija Europskog parlamenta pozvala na 'trenutni' embargo na ruski uvoz nuklearnog goriva i pozvala države članice da prestanu surađivati ​​s ruskim državnim nuklearnim divom Rosatomom na postojećim i novim projektima. Ali Rusija je dominantan igrač na globalnom tržištu nuklearnog goriva i svaki potez kojim bi se prekinulo oslanjanje EU-a na njezine usluge vjerojatno bi bio daleko od bezbolnog.

Potpomognut Putinom, Rosatom ne samo da dominira civilnom industrijom, već je također zadužen za ruski arsenal nuklearnog oružja i trenutno nadzire okupiranu nuklearnu elektranu Zaporižja u Ukrajini.

U Europi se nalazi 18 ruskih nuklearnih reaktora, a među ostalim koriste ih elektrane u Finskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Češkoj. Svi ovi reaktori ovise o Rosatomu za opskrbu gorivom i drugim uslugama.

Koliki je razmjer ruskog utjecaja na nuklearnu energiju u nekim državama članicama, čak i dok traje ruska invazija na Ukrajinu, pokazuje slučaj Mađarske, države koja je krajem kolovoza najavila Rosatomovu izgradnju dva nova nuklearna reaktora.

Moskva je prošle godine činila gotovo petinu (19,7 posto) uvoza uranija u EU, prema posljednjim dostupnim podacima Europske zajednice za atomsku energiju. Samo su Niger (24,3 posto) i bivša sovjetska republika Kazahstan (23 posto) bili veći dobavljači uranija za Uniju.

EU je lani platio oko 210 milijuna eura za uvoz sirovog uranija iz Rusije, prema procjenama koje je objavio Investigate Europe, a dodatnih 245 milijuna eura plaćeno je za uvoz uranija iz Kazahstana, u kojem rudarenje kontrolira Rosatom.

'Ovdje govorimo o velikim iznosima novca', istaknula je Rodrigo iz Greenpeacea za CNBC, napominjući da se te procjene odnose samo na uvoz uranija, a ovisnost EU-a obuhvaća usluge u cijelom opskrbnom lancu.