U Hrvatskoj su cijene goriva ograničene uredbom Vlade: litra eurosupera 95 košta 11,37 kuna, eurodizela 11,29 kuna dok je eurodizel plavi ograničen na 6,5 kuna.

Tom se mjerom spriječio veći udar na džepove građana i poduzeća, no kao što su ekonomisti i ranije upozoravali, ograničenje cijena udar je na distributere, jer cijene nafte i dalje rastu, pa bi dio njih mogao poslovati s gubicima, a kad gubici postanu neizdrživi, mogu se očekivati zatvaranje prodajnih mjesta i nestašice.

Kako je za tportal otkrio vlasnik manjeg lanca benzinskih postaja, distributeri goriva već su počeli prodavati gorivo s gubitkom.

Izvor nam navodi da nabavlja gorivo po cijenama desetak lipa višim od ograničenih cijena u maloprodaji, zbog čega na svakoj prodanoj litri benzina i dizela gubi novac: 'Jedina mi je opcija da prodajem samo premium goriva, koja su već blizu 13 kuna po litri, druga opcija mi je da privremeno pošaljem zaposlenike na neplaćeni godišnji, a o trećoj opciji neću ni pomišljati. Već sad mi je potvrđeno da cijene u veleprodaji idući tjedan idu gore od 90 lipa do 1,1 kune...'

S time na umu, upitali smo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja razmišlja li se o prekidu ograničenja cijena goriva u maloprodaji, kakve bi posljedice po tržište naftnih derivata i građane moglo ostaviti dulje razdoblje limitiranih cijena, strahuje li se od zatvaranja manjih benzinskih crpki i ima li bojazni od nestašice naftnih derivata?

U ministarstvu Tomislava Ćorića kažu nam: 'Kao i dosad, stanje na tržištima kontinuirano se prati te će se i u idućem periodu donijeti optimalne odluke za građane i gospodarstvo u cilju smanjenja cjenovnog udara i sigurne opskrbe energentima.'

Na globalnoj sceni ne sprema se ništa dobro iako šefovi zapadnih zemalja ekonomskim sankcijama Rusiji nisu pogodili izvoz nafte i plina. Kao jedna od mjera kojima bi se moglo kontrirati rastu cijena benzina i dizela, u Hrvatskoj se ranije spominjalo smanjenje trošarina koje na svakoj litri goriva uzima država.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) pišu da je nakon naredbe ruskog šefa države Vladimira Putina da se ruske nuklearne snage stave u stanje visoke pripravnosti glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki izjavila kako ne treba isključiti uvođenje sankcija ruskom energetskom sektoru. Štoviše, nakon zaokreta stava zapadne Europe prema Rusiji potkraj prošlog tjedna i najave znatno pooštrenih ekonomskih sankcija ne isključuje se promjena narativa EU-a prema ruskom energetskom sektoru.

'Trgovci su već sada manje skloni kupnji ruske nafte. Iako je izvoz ruske nafte još uvijek dopušten, stalne neizvjesnosti povezane sa sigurnošću opskrbe ruskom naftom smanjile su predanost trgovaca u kupnji njihove sirove nafte (...). To ne znači da ruska ponuda neće pronaći tržište, ali europske rafinerije sada bi mogle aktivnije tražiti alternativne izvore opskrbe sirovom naftom unatoč većim troškovima transporta', navode analitičari.

Prema mišljenju analitičara RBA-e, u cijenu sirove nafte tipa Brent (relevantna za europsko tržište) trenutno su ugrađeni samo ograničeni poremećaji u opskrbi. Zato tržišta mogu očekivati širok raspon kratkoročnih kretanja cijena u slučaju da se situacija dodatno pogorša.

'Okruženje visokih cijena već je navelo zapadne zemlje na zajedničko djelovanje. Naime članice IEA-e (International Energy Agency), uključujući SAD i Japan, donijele su odluku da otpuste 60 milijuna barela sirove nafte iz rezervi za hitne slučajeve u nastojanju da ublaže rast cijena nafte. Sada možemo očekivati i ubrzanje ponovnih pregovora o američko-iranskom nuklearnom sporazumu, što bi suočilo OPEC s rastućim pritiskom na povećanje svoje ponude nafte', zaključuje se.