Nacrt nagodbe o novom Agrokoru nije iznenadio domaće ekonomiste. Bez dogovora s Rusima nagodba jednostavno ne bi bila moguća, a rješenje kojim će biti zadovoljni baš svi postojeći vjerovnici, dobavljači i dioničari ne može se postići. Rasplet u kojem se imovina Agrokora prebacuje u novi Agrokor ekonomista Damira Novotnyja jako podsjeća na već viđeni scenarij osnivanja Nove ljubljanske banke
'Dogovor se mogao dogoditi puno ranije jer je aktivnije uključivanje Sberbanka bilo ključno za cijeli proces. Oni su najveći vjerovnici i vrlo su lako postigli dogovor s drugim velikim vjerovnicima', kaže Novotny te dodaje:
'Ovaj model je već ranije poznat iz slučaja Ljubljanske banke. Tada su u Sloveniji donijeli poseban zakon o toj banci koja je imala filijale diljem regije. U novu banku uključena je samo imovina, ne i obveze iz stare banke.'
vezane vijesti
Našem sugovorniku je žao što se nagodba nije dogodila ranije te mu nije najjasnije zbog čega je bivši povjerenik Ante Ramljak odugovlačio s njenim donošenjem:
'Ramljak je imao ciljeve koji nisu bili svima razumljivi, ali očito je on bio taj kočničar, brenzer koji je podigao ručnu bez vidljivog razloga. Ti razlozi su jasni samo njemu, a sada imamo situaciju u kojoj imamo dvije velike grupe vjerovnika - ruske banke Sberbank i VTB te fond Knighthead koji će upravljati sudbinom kompanije od 10. srpnja.
Banke i američki fond prema Novotnyju su nositelji budućnosti tvrtke, s kojom država više neće imati ništa. Što se dobavljača tiče, sugovornik misli da su prošli dobro jer su bili i donekle povlašteni u cijelom procesu, ali bi trebali razumjeti da u takvu povoljnu poziciju više nikada neće doći.
Što se tiče Adrisa i Francka, koji nisu bili na potpisivanju nacrta nagodbe, Novotny prognozira da će se morati zadovoljiti dionicama novog Agrokora, ali i - što je za njih daleko gore - da će morati otpisati barem dvije trećine svojih potraživanja prema koncernu.
'Te će iznose morati rezervirati u svojim bilancama. Adris će to moći amortizirati kroz visinu svog kapitala, dok za Franck to ne mogu tvrditi. Iskreno se nadam da stvari više nikad neće biti kao prije 10. travnja prošle godine, to razdoblje treba zaboraviti', zaključuje naš sugovornik.
Podsjetimo, još se uvijek ne zna tko će dobiti koliki udio u novom Agrokoru, no neslužbeno, postoci su se već formirali. Ruske banke Sberbank i VTB trebale bi dobiti 45 posto novog koncerna, vlasnici obveznica predvođeni fondom Knighthead oko 25 posto (pri čemu bi samom Knightheadu pripalo 12 posto), domaće banke imat će deset posto Agrokora, a dobavljači oko osam posto.
