Rusal, najveći ruski proizvođač aluminija, objavio je da će investirati 200 milijuna dolara u izgradnju novog pogona za proizvodnju aluminija u američkoj saveznoj državi Kentucky. Namjera je objavljena samo nekoliko mjeseci nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Rusalu zbog toga što se kompanija nalazila pod kontrolom Olega Deripaske, ruskog milijardera za kojeg se drži da je blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Kako Rusal proizvodi nešto manje od desetine svjetske proizvodnje aluminija, najnovija odluka o gradnji pogona u SAD-u dolazi kao zgodna ilustracija sprege politike i novca među najmoćnijim ljudima svijeta. Deripaska se na američkoj listi sankcija našao prije godinu dana, a ona je bila svojevrstan pokušaj odgovora vlade Donalda Trumpa na pritiske proizašle iz niza kritika da američki predsjednik njeguje preblisku suradnju s ruskim političkim vrhom.

Kako je Deripaska u tom trenutku bio većinski vlasnik konglomerata EN+ koji, između ostalog, kontrolira Rusal, automatski se pod sankcijama našao i proizvođač aluminija. No za razliku od drugih slučajeva uvođenja sankcija, zbog značajne uloge koju Rusal ima u svjetskoj proizvodnji aluminija američki potez prouzročio je probleme velikom broju američkih i europskih kompanija koje on snabdijeva sirovinama.

Američko ministarstvo financija zato je mjesecima odobravalo niz izuzetaka kojima su odgađali stvarnu primjenu sankcija na Rusal i EN+. Prema pisanju britanskog Economista, Deripaska je organizirao višemjesečnu lobističku kampanju u Washingtonu koja je, pokazuje razvoj događaja, bila poprilično uspješna jer su sankcije Rusalu ukinute početkom ove godine.

Među visokorangiranim američkim političarima koji su se zalagali za ukidanje sankcija Rusalu našao se i Mitch McConnell, vođa republikanske stranke u američkom Senatu, gornjem domu parlamenta, te time de facto predsjednik Senata i najmoćnija osoba u Republikanskoj stranci. Mitch McConnell jedan je od dvojice senatora koji u tome tijelu predstavljaju saveznu državu Kentucky.

Sankcije su ukinute nakon što je stvoren plan koji je Deripasku formalno ostavio bez većinskog utjecaja na Rusal. Deripaska je pristao svoj vlasnički udio u konglomeratu EN+ smanjiti sa 70 na 45 posto, uz ograničenje prava glasa na samo 35 posto. Veći dio ostatka dionica preuzela je ruska državna banka VTB, koju se često u medijima naziva Putinovom kasicom, no banka također ne bi trebala imati pravo glasa. Nešto dionica pripalo je švicarskoj kompaniji Glencore, koja se bavi trgovinom sirovinama i metalima, kao i dobrotvornim zakladama koje je osnovao Deripaska.

Bilo kakve pravne osobe koje su pod kontrolom Deripaske ili njegove obitelji također neće imati pravo glasa koje bi im proizlazilo iz vlasničkih udjela. Sam Deripaska je i dalje ostao pod sankcijama, kao i druge njegove kompanije.

Planirani novi pogon Rusala u Kentuckyju bit će najveća tvornica aluminija izgrađena u SAD-u u posljednjih nekoliko desetljeća. Prema objavljenim informacijama, tvornica će se graditi u suradnji s američkim partnerima, a Rusal bi trebao imati vlasnički udio od 40 posto. Aluminij će biti namijenjen za američku automobilsku industriju.

Dogovor kojim je formalno većinsko vlasništvo prebačeno iz ruku Deripaske u druge tvrtke trebao bi bitno smanjiti kontrolu koju ruski milijarder ima nad Rusalom jer bi dvije trećine uprave trebali činiti nezavisni članovi. No kritičari upozoravaju da bi razlika mogla biti tek legalistička i da bi dio menadžmenta koji je još ranije imenovao Deripaska i dalje mogao provoditi njegovu volju. Uz to, prema pisanju američkog Newsweeka, najmanje jedan član odbora stvorenog kako bi se kontroliralo to da Deripaska ne provodi svoju volju u Rusalu povezan je s pravnom tvrtkom koja je godinama radila za njega i njegove kompanije.

Deripaska se na listi američkih sankcija našao lani zbog sumnji oko miješanja u ishod američkih izbora. Na platnoj listi ruskog milijardera godinama se nalazio američki politički konzultant Paul Manafort, u međuvremenu osuđen zbog poreznih prijevara. Manafort je nekoliko mjeseci u ljeto 2016. bio i prvi čovjek izborne kampanje Donalda Trumpa.

U razgovoru za londonski Financial Times Deripaska je prije nekoliko dana ustvrdio da se Washington prilikom stavljanja njegova imena na listu sankcija koristio 'prljavim lažima'. Kako bi pokušao sačuvati svoj ugled u međunarodnom biznisu, Deripaska je prošlog mjeseca pokrenuo sudski proces protiv američkih vlasti i njegovi odvjetnici su u procesu stvaranja zaklade vrijedne 600.000 američkih dolara, koja će služiti kao nagrada novinarima ako iskopaju zašto je stvarno sankcioniran, a tvrdi da su američke vlasti bile pod utjecajem domaćih političkih faktora. Ruski milijarder tvrdi i da ne postoje privatne veze između njega i Vladimira Putina te da američke vlasti sankcijama ruskim privatnim kompanijama zapravo idu na ruku Kremlju koji već kontrolira 70 posto ruske ekonomije.

Prema listi američkog magazina Forbes, Deripaskino bogatstvo danas se procjenjuje na oko 3,5 milijardi dolara iako je svojevremeno ono dosezalo i gotovo 30 milijardi. Nakon što je početkom devedesetih diplomirao fiziku na državnom sveučilištu u Moskvi i potom magistrirao ekonomiju Deripaska se kao 25-godišnjak počeo baviti trgovinom sirovina koje je jeftino nabavljao u Rusiji te ih uz popriličan profit prodavao na međunarodnom tržištu.

Tako stvorenu zaradu investirao je u vlasnički udio u tvornici aluminija u Sajanogorsku u južnom Sibiru te je već s 26 godina postao direktorom kompanije. Tri godine kasnije osnovao je grupu Sibirski aluminij, koja je 2000. godine spajanjem s kompanijom Millhouse Capital milijardera Romana Abramoviča postala Rusal.

Zahvaljujući rastu Rusala, koji je u jednom trenutku bio najveći svjetski proizvođač aluminija, Deripasku se u jednom trenutku smatralo i najbogatijim čovjekom Rusije te mu je bogatstvo procjenjivano na 28 milijardi dolara. No ekonomska kriza krajem prošlog desetljeća taj je iznos oštro srezala.

Uz Rusal, Deripaska kontrolira najvećeg ruskog proizvođača vozila, tvornicu GAZ, te ima vlasništvo u kompaniji EuroSibEnergo, najvećem ruskom privatnom proizvođaču električne energije iz hidroelektrana. Njegove kompanije kontroliraju i nekoliko aerodroma, a ulaže u financijsku industriju i poljoprivredu. Deripaska je obiteljski vezan i uz bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina. Godinama je bio u braku s Polinom Jumaševom, kćeri Jeljcinovog zeta Valentina Jumaševa, od koje se navodno rastao lani. Britanski Guardian lani je objavio da Deripaska od 2017. ima i ciparsko državljanstvo.