Hladno vrijeme 'pokosilo' je šarane i ispraznilo ribarnice. Nestašicu ove slatkovodne ribe uzrokovali su hladni travanj i svibanj, zbog čega nije mogla jesti pa nije dovoljno dobila na težini za prodaju, odgovorili su tportalu iz Ribnjaka 1961.

'Normalizaciju opskrbe planiramo za nekih 30 dana, kada se nadamo da će riba biti dovoljno velika da bi išla u prodaju', odgovorio je za tportal Jurica Bošnjak, direktor Ribnjaka 1961 iz Čazme, koji se bavi uzgojem slatkovodnih vrsta ribe, najvećim dijelom šarana.

Riba se ovdje uzgaja na 700 hektara ribnjaka u kojima se godišnje proizvede oko 400 tona šarana, smuđa, tolstolobika sivog i bijelog, somova i patuljastih somića. Proizvodnja dijelom završava na domaćem i inozemnom tržištu dok su po smuđu poznati u susjednim, kao i u zemljama članicama EU-a. Riba se izlovljava i transportira kupcu, kako ističu na službenim stranicama, u živom stanju.

Ljetni im mjeseci za prodaju u Hrvatskoj, napominju, ne idu na ruku.

'Ljeto općenito nije vrijeme da se prodaje riba i u pravilu je potražnja smanjena', navodi Bošnjak, ističući da ni cijena ribe ljeti i zimi nije ista.

'Nije ista cijena ljeti, kada su uvjeti teži zbog vrućina, i u jesen i zimu, kada je vrijeme pogodnije', navodi razloge.

Cijena u maloprodaji kretala se od 25 do 29, a u veleprodaji između 14 i 16 kuna po kilogramu. Prosječna cijena šarana na europskom tržištu iznosi dva eura, a diktiraju je Česi, kao najveći proizvođači, koji ga prodaju po cijeni između 1,75 i 2,2 eura, navedeno je nedavno u Glasu Slavonije.

Uvjeti proizvodnje su otežani, posebice u posljednje četiri godine, ističe Bošnjak za tportal, jer su imali dvije suše koje su znatno otežale i smanjile proizvodnju zbog nedostatka vode.

Šaran je, prema podacima Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, najznačajnija vrsta u slatkovodnom uzgoju, a 2019. godine proizvedeno ga je 2037 tona dok se četiri godine prije proizvodnja penjala na 3401 tonu.

Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2019. godini iznosila je pak 3100 tona. U Upravi ribarstva ističu da slatkovodna riba kod nas još uvijek zauzima nisko mjesto u ukupnoj dostupnosti i potrošnji, a prema njihovim izračunima, godišnja potrošnja iznosi 1,5 kilograma po stanovniku.