Započelo je ograničenje cijena 70 osnovnih prehrambenih i higijenskih artikala, među kojima su i neki riblji proizvodi. To i ne čudi jer su, prema podacima Eurostata, riba i morski plodovi prošle godine najviše poskupjeli u Hrvatskoj i Portugalu
Prema odluci Vlade, od danas započinje ograničenje cijena za 70 osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda. Naime inflacija je ponovno počela rasti pa je, prema podacima DZS-a, ona u siječnju u Hrvatskoj iznosila četiri posto, a prema podacima Eurostata - čak pet posto.
S obzirom na ponovni rast stope inflacije, država je odlučila proširiti popis proizvoda s ograničenim cijenama. Na njemu se našla i riba. Tako će 400 do 500 grama smrznutog filea oslića smjeti koštati najviše 4,80 eura, a smrznuti oslić bez glave do 400 grama najviše 3,90 eura. Osim toga, određena je maksimalna cijena od 1,32 eura za riblje konzerve u pakiranjima do 125 grama.
S obzirom na to da je ovaj propis proširen te je obuhvatio samo dio ribljih proizvoda, statistika Eurostata koja otkriva motiv za ovaj potez dobro je došla.
U nekim zemljama - jeftinije
Naime, prema podacima kojima raspolažu europski statističari, od prosinca 2023. do prosinca 2024. cijena ribe i morskih plodova najviše je skočila upravo u Hrvatskoj, ali i Portugalu - za čak osam posto.
Po poskupljenjima slijede Bugarska (sedam posto), Norveška (šest posto) te Španjolska i Nizozemska (pet posto). Cijene ribe i morskih plodova nisu se mijenjale tijekom 2024. godine u Litvi, Slovačkoj, Austriji, Njemačkoj i Francuskoj.
Zanimljivo, plodovi mora i riba protekle godine pojeftinili su u Irskoj, Švedskoj, Estoniji, Sloveniji i Češkoj za jedan posto te u Švicarskoj za dva posto.
vezane vijesti
Proizvodnja i potrošnja ribe
Iako smo zemlja koja geografski dodiruje more, očito je da nam je proizvodnja jedva dostatna za pokrivanje vlastitih potreba, naročito u turističkoj sezoni. Naime, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, tijekom 2022. godine ponuda ribe na tržištu, bez potrošnje turista, iznosila je 93.936 tona, a u 2023. godini zabilježen je pad od šest posto, na 88.629 tona.
Tome je, navode iz Ministarstva, doprinijelo smanjenje ponude svježe i rashlađene ribe, prvenstveno zbog smanjenja iskrcaja naše male plave ribe.
Gledajući pak potrošnju po glavi stanovnika, također se vidi pad. Prosječni građanin tijekom 2022. konzumirao je 24,36 kilograma ribe i morskih plodova, a godinu kasnije svega 22,96 kilograma.
'U 2022. godini, a gotovo isto je i za 2023., najviše smo konzumirali robnu skupinu svježe ili rashlađene ribe (oko 25 posto), potom riblje filete (20 posto), smrznutu ribu i glavonošce (udio svakog je oko 15 posto) te pripremljenu ili konzerviranu ribu (12 posto). Robna skupina svježe ili rashlađene ribe i ranijih godina je na prvom mjestu, ali se količinski smanjivala, dok se recimo u robnoj skupini smrznute ribe bilježi povećanje, i to značajno, u 2020. i 2021. godini, kada su se provodile mjere uzrokovane pandemijom covida, čija je posljedica bilo djelomično zatvaranje restorana i povećanje ulaznih sirovina za preradu i izvoz. U 2022. i 2023. godini udio smrznute ribe ostao je na dosegnutim razinama', navodi Ministarstvo poljoprivrede u svom izvješću.
