Nakon što je Državni zavod za statistiku obznanio kako su od siječnja prošle do siječnja ove godine potrošačke cijene porasle za četiri posto, pri čemu su prednjačila poskupljenja usluga te hrane, pića i duhanskih proizvoda, Eurostat je objavio procjenu svog harmoniziranog indeksa, koji kazuje kako je stopa inflacije unutar godine dana u Hrvatskoj iznosila čak pet posto.

Time se ponovno preokrenuo trend smanjenja stope inflacije, a Hrvatska je po rastu cijena od listopada ponovno izbila na prvo mjesto unutar eurozone, što znači da kod nas cijene najviše rastu.

Odrazilo se to na brojne proizvode. Vlada je proširila popis proizvoda s ograničenim cijenama, koji vrijedi od petka. U međuvremenu se nastavlja bojkot trgovina. Stoga ne čudi da su krenule razne usporedbe cijena.

Hrvatska među rekorderima

Eurostat je tako objavio podatke o kretanju cijena brojnih proizvoda u europskim zemljama, Među njima je i maslinovo ulje. Ono je u proteklih godinu dana najviše poskupjelo u Estoniji i Češkoj (44 posto), a zatim u Hrvatskoj (43 posto), a potom i u Grčkoj (42 posto).

Najmanja su poskupljenja, pak, zabilježena u Albaniji (tri posto), na Kosovu (12 posto) te u Irskoj, Švicarskoj i Litvi (21 posto).

Gledajući zemlje u okruženju Hrvatske, poskupljenja maslinova ulja variraju. U Crnoj Gori je zabilježeno poskupljenje od 24 posto, u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji od 28 posto, u Mađarskoj i Italiji 30 posto, a u Sloveniji i Austriji 35 posto. Za Bosnu i Hercegovinu nema podataka.

Što je podiglo cijene?

Iako je maslinovo ulje uvijek bilo na cijeni, pitanje je što je potaknulo ovakav rast cijena, pogotovo ako uzmemo u obzir da je uzgoj maslina i proizvodnja maslinova ulja u nas stoljetna tradicija te da njome možemo pokriti dio tržišnih potreba.

Prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), tijekom 2023. godine u Hrvatskoj je proizvedeno nešto manje od 40.000 hektolitara ulja, dobivenog iz 30.000 tona proizvedenih maslina, uz prinos od 1,5 tone po hektaru.

'Kod ekstra djevičanskog maslinovog ulja prisutan je pozitivan cjenovni trend posljednjih nekoliko godina na tržištu RH. U prosjeku je cijena u 2024. godini bila viša za 23,4 posto u odnosu na godinu ranije, 49,6 posto u odnosu na 2022. godinu, a 73,3 posto u odnosu na 2021. godinu', navode iz TISUP-a te dodaju:

'Cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja od jedne litre i više u prosjeku je u 2024. godini iznosila 12 eura po litri, što u odnosu na prethodnu godinu ukazuje na povećanje od 35,9 posto. Značajnu promjenu bilježi djevičansko maslinovo ulje čija cijena u odnosu na godinu ranije bilježi rast od 54,9 posto.'

Što se tiče tržišne razmjene maslinova ulja i njegovih frakcija, u TISUP-u navode kako je ostvaren deficit od 28.420.898 eura, što je povećanje od 43,4 posto. Izvoz je pao za 21,9 posto na 198 tona, čija je vrijednost procijenjena na 3.163.381 eura (rast od 4,7 posto). Uvoz je, pak, iznosio 3680 tona (0,7 posto manje), ali je zato vrijednost uvezene robe iznosila 31.584.279 eura (38,2 posto više nego u prethodnom razdoblju).