Po prvi put u Jadranu su evidentirani majušni glavoči. 'Za jednu ličinku utvrđeno je da pripada Massutijevom glavoču', rekao je Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, Instituta za oceanografiju i ribarstvo - Split, za HRT.

Drugog novog pitomog stanara Jadrana ribari su uočili oko Hvara.

'Imamo dojavu jednog ribara kako je on našao nešto što se nalazi nalijepljeno na drugoj ribi. Onda smo odmah reagirali putem dojave i utvrdili da se radi o ribi i dali smo joj ime Iglanova priljepuša', govori Dulčić.

Ove dobre vijesti zasjenila je loša. Ono čega se struka pribojavala, dogodilo se. Nedavno je u Jadranu uočena vatrenjača, predator koji uništava gotovo sve pred sobom.

'Ona je dospjela iz Crvenog mora i postupno se širi. Prvi naziv je bio 1991. godine i ta vrsta se jako brzo razvija. Broj jaja koje izbacuje je vrlo velik, a mrijesti se tijekom cijele godine', rekao je Dulčić.

Ovu pošast pomorski rendžeri na Floridi uništavaju i love sustavno. 'Nisu uspjeli i gotovo da je uništila 80 posto cijele bentovske faune. Hrani se sa svim vrstama riba i to pogotovo s manjim ribama. Postoji strahovita opasnost od uboda na njezine otrovne bodlje. Ubod je sigurno jači nego kod škarpine i pauka', istaknuo je Dulčić, napominjući da je to jako ukusna riba i treba ribare poticati da je izlovljavaju.

'Veliki je grabežljivac i može u jednom području u kratko vrijeme istrijebiti cijelu faunu koja odgovara veličini te vrste koja naraste oko 40 centimetara. Područja koraljnih grebena odgovaraju toj vrsti koju je gotovo nemoguće istrijebiti', naglašava, dodajući da bi se mogla uskoro evidentirati na području oko Molunta (Konavle, op.a.), a svakako i Crne Gore.

Premda stanje nije dobro, tješi činjenica da od opasne vatrenjače ipak ima jačih. Na kraj joj mogu stati veći grabežljivci poput morskih pasa, raža i kirnji. Prilog HRT-a o vatrenjači možete pogledati ovdje.