Glavni direktor HUP-a Damir Zorić je istaknuo kako poslodavci traže izmjenu Nacionalnog programa za oporavak i otpornost (NPOO) tako da se više novca usmjeri u realni sektor.

Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić upozorila je da je Hrvatska prema BDP-u po stanovniku na začelju Europske unije (65 posto prosjeka EU u 2019.), a želi li doseći 75 posto prosjeka EU-a morat će rasti brže od drugih zemalja.

To je moguće postići povećanjem robnog izvoza i privatnih investicija s brzim povratnom, smatra ona.

Hrvatska, kako je kazala, treba strukturne reforme, uz poticanje produktivnih djelatnosti koje ostvaruju višu dodanu vrijednost. Također je potrebno unaprjeđenje vještina na tržištu rada te jačanje efikasnosti javnog sektora uz smanjenje njegovog udjela u gospodarstvu, rekao je Tomić.

Naglasila je pritom da su se tijekom prošle ekonomske krize zemlje okretale investicijama u privatnom sektoru i time ubrzale rast i oporavak, dok se Hrvatska okrenula javnim ulaganjima i infrastrukturnim projektima i time uvelike usporila oporavak i napredak.

Ne želimo li ponoviti scenarij iz 2008., moramo promijeniti način djelovanja, istaknuto je na konferenciji.

Više za fasade nego za zdravstvo

Na panelu o reformama predsjednik Uprave Plive i predsjednik HUP-a Mihael Furjan je kazao kako ga, s obzirom na ozbiljne probleme u zdravstvu i najavljenu reformu ,čudi da zdravstvo nije jedna od važnijih kategorija u NPOO.

Kroz bolju organizaciju posla, edukaciju i pametna ulaganja u dijagnostiku, kako je rekao, može se unaprijediti efikasnost sustava te preventiva koja može značajno smanjiti troškove i poboljšati ishode liječenja.

"Svi se slažemo da nam trebaju strukturalne promjene u zdravstvenom sustavu, no za za sada ne vidimo da se NPOO želi dovoljno iskoristiti za tu svrhu", kazao je napominjući kako NPOO uključuje primjerice ulaganje od sedam milijardi kuna u obnovu fasada, a samo 2,5 milijardi kuna za reformu i otpornost zdravstva.

Član Izvršnog odbora HUP-ove Udruge ugostiteljstva i turizma i predsjednik Uprave Sunce hotela Hrvoje Veselko je kazao kako trenutno kao industrija hiberniraju, zaustavili su sve investicije i upravo bi NPOO mogao poslužiti kao akcelerator daljnjih ulaganja.

I on drži da bi se većina sredstava trebala usmjeriti privatnom sektoru jer je to "jedina garancija brzog oporavka i izlaska iz krize.“

Predsjednik HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika i vlasnik tvrtke BE-ON savjetovanje Igor Škrgatić je istaknuo kako nema razloga da poslovna zajednica ne bude uključena u izradu tog važnog dokumenta te kako ima dosta sadržajnih zamjerki na sam dokument tj. verziju koja je javno predstavljena.

Alokacija sredstava koja je uglavnom usmjerena prema javnom sektoru neće moći biti provedena u kratkom roku kako je NPOO zamišljen, kazao je napominjući kako je nužno više izravnih ulaganja u poduzetništvo što bi dovelo i do viših stopa gospodarskog rasta.

Član Izvršnog odbora HUP-a i dekan Algebre Mislav Balković je istaknuo kako je obrazovanje temelj konkurentnosti te kako su nužna značajna ulaganja u dizanje kompetencija nastavnika što se u NPOO-u ne vidi.

Nužno jačati konkurentnost kroz tehnološku i digitalnu transformaciju

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić je na panelu o prioritetima industrije 4.0 i digitalne transformacije kazala kako su tehnološka modernizacija i digitalizacija važne teme u okviru NPOO-a i važne su za povećanje stopa rasta.

"Tehnološka modernizacija mora biti u fokusu radi rasta produktivnosti, jer nas manjak tog segmenta zaustavlja u napretku u odnosu na druge zemlje i to je jako važna tema u okviru NPOO-a", istaknula je.

Drži i kako je nužno osigurati da se raspoloživa sredstva iz NPOO-a stvarno i brzo iskoriste, stvarno i brzo prenesu u hrvatske gospodarske tokove.

Prehrambeno prerađivačka industrija uz farmaceutsku industriju, kako je navela, ima dosta prostora da se kroz načela industrije 4.0 tehnološki unaprijedi.

"Moramo ojačati našu konkurentnost kroz tehnološku i digitalnu transformaciju", istaknula je.

Kazala je i da u ovom trenutku kada se izrađuju planovi potrebno je u svim prioritetima otvoriti mogućnost sudjelovanja privatnog sektora, naročito velikih tvrtki, jer to jamči da će novac ići u produktivne investicije.

Dalić je rekla i kako za nju nema dileme, niti javni sektor može bez privatnog niti privatni bez javnog. Za snažni rast ekonomije, kako je rekla, trebaju se uskladiti kako bi se novac iz NPOO iskoristio najbolje.

Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi je kazao kako nije pristalica stvaranja šablonskih podjela na privatni i javni sektor.

Nije problem samo na strani Vlade i ovog dokumenta (NPOO), stvar je puno šira, kazao je te dodao kako na mikro razini ima puno posla u samim kompanijama.

Treba vidjeti koliko je privatni sektor stvarno spreman, a koliko je naučen gledati prema Vladi i tražiti ruku spasa, istaknuo je.